Novi Zakon o vodama osigurava kontinuitet u djelovanju Hrvatskih voda u preventivnoj zaštiti od poplava uz dodatno naglašavanje potrebe poticanja i očuvanja ekološkog stanja vodotoka i poplavnih površina. Zbog toga je u potpunosti zabranjena gospodarska eksploatacija pijeska i šljunka iz korita vodotoka. Korita vodotoka u području ekološke mreže će se, u buduće, uređivati i održavati u skladu s preporukama institucija nadležnih za zaštitu prirode, a vrijednost poplavnih područja će se procjenjivati i kroz pripremu karata opasnosti od poplava i poplavnih rizika.

Novi Zakon i dalje sadrži odredbe koje osiguravaju nazočnost djelatnika Hrvatskih voda na terenu tijekom velikih voda i unapređuje njihovu aktivnu ulogu u provedbi operativne obrane od poplava. Nazočnost Hrvatskih voda na terenu poboljšana je i učinkovitijom organizacijom vodočuvarske službe koja, uz ostale poslove održava građevine obrane od poplava te limnigrafe i automatske vodomjerne stanice, čiji je kontinuirani rad od neprocjenjive važnosti za efikasnu i pravovremenu obranu od poplava.

Za poslovanje Hrvatskih voda je osobito važna odredba kojom se poslovi održavanja vodotoka i redovne i izvanredne obrane od poplava ustupaju putem javnog natječaja. Kao garancija održanja tradicionalne kvalitete obavljanja odgovornih poslova osiguranja stanovništva i materijalnih dobara od šteta uzrokovanim poplavama, javno nadmetanje će biti omogućeno svim tvrtkama koje posjeduju certifikacijsko rješenje. Time je osigurana njihova stručna i tehnička osposobljenost za obavljanje ovih poslova i stalna nazočnost na području djelovanja. Uspostavljeni sustav objedinjuje prednosti prethodnog, u organizacijskom smislu, uspješnog sustava ustupanja radova certificiranim tvrtkama, uz plaćanje prema standardnim kalkulacijama i suvremenijeg sustava, ustupanja radova javnim natječajem prema cijenama koje formira slobodno tržište.

Uspješna suradnja Hrvatskih voda s jedinicama regionalne uprave i lokalne samouprave, te drugim korisnicima voda u rješavanju njihovih vodnogospodarskih problema proširuje se na javnost u cjelini. Uključivanje javnosti u sve faze upravljanja vodama od planiranja pa do ocjene učinka provedenih aktivnosti je praksa koju su Hrvatske vode započele primjenjivati tijekom predstavljanja Strategije upravljanja vodama. Tada stečena iskustva bili su temelj za promoviranje principa prava javnosti na pristup informacijama i kroz odredbe Zakona o vodama. Obveza informiranja javnosti, kroz Zakon o vodama, odnosi se kako na Hrvatske vode tako i na druge institucije i tijela lokalne, regionalne i državne uprave koje obavljaju djelatnosti od interesa za upravljanje vodama osobito komunalna društva nadležna za obavljanje vodnokomunalnih usluga i jedinica lokalnih samouprava nadležnih za upravljanje kupalištima/plažama duž vodotoka.

Uspostavljeni dijalozi i izuzetna zainteresiranost javnosti su potakli uvrštavanje odredbi kojima se nedvosmisleno i jednoznačno štite vode kao opće dobro od bilo kakvog oblika privatizacije, a korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće ima prednost u odnosu na korištenje voda za ostale namjene.

Proširujući aktivnosti zaštite voda, na vodni okoliš, zaštićena područja, sliv i priobalno more, kroz novi Zakon o vodama, vodno gospodarstvo i Hrvatske vode na najbolji način dugoročno osiguravaju održivi društveni i ekonomski razvoj Hrvatske.