Poplava je elementarna nepogoda definirana člankom 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) koji glasi:
Elementarnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći.
Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki događaji.
Elementarnom nepogodom smatraju se osobito potresi od 7 i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali te olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora.
Elementarnom nepogodom smatraju se i požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, izvanredno velika visina snijega, snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljišta i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
Za proglašenje elementarne nepogode nadležna su županijska tijela shodno odredbama članka 6. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) te odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04) koji glasi:
U skladu s opsegom mogućih posljedica, utvrđenih županijskim planom zaštite i spašavanja, župan može sam ili na prijedlog načelnika policijske uprave proglasiti elementarnu nepogodu ili izravnu opasnost od njezina nastanka na području županije.
Vlada Republike Hrvatske može, prema vlastitoj prosudbi i/ili na prijedlog ministra unutarnjih poslova, proglasiti elementarnu nepogodu ili izravnu opasnost od njena nastanka na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske.
Postupak procjene štete organiziraju i provode temeljem članka 27. istog Zakona:
- Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda
- Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda
- Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda
- Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, a sam način procjene štete određen je Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda (NN 96/98).
Hrvatske vode rade procjenu štete od elementarnih nepogoda samo na svojim hidrotehničkim objektima (primjerice: nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama).