Hrvatske vode
 
Hidrološka analiza krškog izvora Rumin Veliki
Hydrological analysis of the karst spring Rumin Veliki

Ognjen Bonacci1

Sažetak/Abstract: 

U radu je izvršena hidrološka analiza stalnog krškog izvora Rumin Veliki. Izvor se nalazi u slivu rijeke Cetine u Hrvatskoj, dok se njegov sliv dijelom nalazi u Hrvatskoj, a dijelom u Bosni i Hercegovini. Puštanjem u rad hidroelektrane (HE) Orlovac, prvenstveno zbog izgradnje i punjenja akumulacije Buško Blato u Livanjskom polju, došlo je do nagle promjene hidrološkog režima ovog izdašnog krškog izvora. Za detaljnu hidrološku obradu izvršenu u ovom radu na raspolaganju su stajali podatci o dnevnim protocima u razdoblju od 1. siječnja 1948. do 31. prosinca 2013. Treba napomenuti da nedostaju mjerenja protoka za sljedeća dva podrazdoblja: (1.) 1. siječanj 1985. do 5. kolovoz 1985; (2.) 1. rujan 1991. do 30. lipanj 1992. Osim dnevnih protoka izvora Rumin Veliki u radu su korišteni podatci godišnjih oborina opaženih na meteorološkoj postaji Sinj koja se nalazi u blizini analiziranog izvora. U prirodnom, antropogenim radom neporemećenom stanju u podrazdoblju 1948.-1972. karakteristični godišnji protoci (minimalni, srednji i maksimalni) bili su statistički značajno veći od onih koji su se pojavili tijekom rada sustava akumulacija Buško Blato - HE Orlovac, a koji se javljaju i danas. Prosječni godišnji protok koji je u prirodnom stanju iznosio 18,63 m3s-1 smanjen je za 11,57 m3s-1 (za 62,1 %) te u recentnom podrazdoblju 1973.-2013. iznosi 7,06 m3s-1. U radu je primjenom hidrološke metodologije procijenjena približna površina sliva izvora u prirodnom i u novom stanju. Zaključeno je da je površina sliva iz koje se prihranjuje izvor Rumin Veliki, zbog izgradnje i rada sustava akumulacija Buško Blato - HE Orlovac, prosječno za oko 2,7 puta manja od one koja je bila u prirodnom stanju.

 

The paper presents a hydrological analysis performed on the permanent karst spring Rumin Veliki. The spring is located in the Cetina River basin in Croatia, although its recharge area is partially in Croatia and Bosnia-Herzegovina. The start of the HPP Orlovac operation, in particular the construction and filling of the reservoir Buško Blato in Livanjsko polje, lead to a sudden change in the hydrological regime of this high-yield karst spring. A detailed hydrological analysis performed in the paper is based on available daily discharge data in the period from 1 January 1948 to 31 December 2013, with discharge measurements for the two suberiods missing: (1) 1 January 1985 to 5 August 1985 and (2) 1 September 1991 to 30 June 1992. Apart from daily discharges of the spring Rumin Veliki, the paper also utilizes annual precipitation data measured at the meteorological station Sinj located in the vicinity of the analysed spring. In the 1948-1972 subperiod, characteristic annual discharges (minimum, medium and maximum) under natural conditions undisturbed by anthropogenic activities were statistically significantly larger than those during the operation of the reservoir system Buško Blato - HPP Orlovac, which still apply. The average annual discharge, which in the natural state equalled 18.63 m3 s-1, was reduced by 11.57 m3 s-1 (62.1 %) and equalled 7.06 m3 s-1 in the recent subperiod from 1973 -2013. Based on hydrologic methodology, the paper estimates the approximate spring recharge area in the spring’s natural and present states, concluding that the recharge area of the spring Veliki Rumin is presently on average about 2.7 times smaller than it was in the spring’s natural state due to the construction and operation of the reservoir system Buško Blato - HPP Orlovac.

Kategorija: 
Stručni članak / Professional Paper
Ključne riječi/Key words: 

krški izvor, protok, oborina, površina sliva, Rumin Veliki, Hrvatska

karst spring, discharge, precipitation, recharge area, Rumin Veliki, Croatia

Podaci o autorima/Authors affiliations: 

1Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Matice hrvatske 15, 21000 Split, ognjen.bonacci@gradst.hr

Literatura/References: 

Bailly-Comte, V., Borrell-Estupina, V., Jourde, H., Séverin, P. (2012.): A conceptual semidistributed model of the Coulazou River as a tool for assessing surface water - karst groundwater interactions during flood in Mediterranean ephemeral rivers, Water Resources Research, 48 (9):W09534,1-14.

 

Birk, S., Wagner, T., Mayaud, C. (2014.): Threshold behavior of karst aquifers: the example of the Lurbach karst system (Austria). Environmental Earth Sciences, 72 (5):1349-1356.

 

Bonacci, O. (2001. a): Analysis of the maximum discharge of karst springs. Hydrogeology Journal, 9 (4):328-338.

 

Bonacci, O. (2001. b): Monthly and annual effective infiltration coefficients in Dinaric karst: example of the Gradole karst springs, Hydrological Sciences Journal, 46 (2):287-299.

 

Bonacci, O., Andrić, I. (2008.): Sinking karst rivers hydrology: case of the Lika and Gacka (Croatia). Acta Carsologica, 37 (2-3):185-196.

 

Bonacci, O., Roje-Bonacci, T. (2003.): The influence of hydroelectrical development on the flow regime of the karstic river Cetina. Hydrological Processes, 17 (1):1-15.

 

Borelli, M. (1966.): O gubitcima vode iz krške akumulacije Buško Blato. Saopštenja Instituta Jaroslav Černi, 36:17-30.

 

Borić, M. (1980.): Korištenje prirodnih termičkih osobina vode u akumulaciji u kršu kao metoda za lociranje gubitaka iz akumulacija na primjeru akumulacije Buško Blato. Zbornik radova 6. jugoslavenskog simpozija o hidrogeologiji i inženjerskoj geologiji, Knjiga 2:179-190.

 

Magdalenić, A. (1971.) Hidrogeologija sliva Cetine. Krš Jugoslavije, 7/4:89-169.

 

Malez, M. (1955.): Neke pećine i jame duž Cetine. Geografski Glasnik, 16-17:39-59.

 

Malez, M. (1958.): Pećine, jame i ponori Bitelićke krške zaravni. Geološki Vjesnik, 11:101-122.

 

Ravbar, N., Goldscheider, N. (2009.): Comparative application of four methods of groundwater vulnerability mapping in a Slovenian karst catchment. Hydrogeology Journal, 17 (3):725-733.

 

Ravbar, N., Barberá, J. A., Petrič, M., Kogovšek, J., Andreo, B. (2012.): The study of hydrodynamic behaviour of a complex karst system under low-flow conditions using natural and artificial tracers (spring of the Unica River, SW Slovenia). Environmental Earth Sciences, 65 (8), 2259-2272.

 

Žugaj, R. (1995.): Regionalna hidrološka analiza u kršu Hrvatske. Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb.