Hrvatske vode
 

Četiri godine nakon poplava u istočnoj Hrvatskoj

Prije četiri godine, na današnji dan, velike poplave pogodile su istočnu Hrvatsku.  Prirodnu katastrofu uzrokovala je jaka ciklona i višednevne padaline. Poplave u istočnoj Slavoniji uzrokovane su probijanjem savskih nasipa na mjestima kod Rajevog Sela i Račinovaca do kojih je došlo uslijed ekstremnih količina oborina nad jugoistočnom Europom. Osim istočne Hrvatske, rekordne oborine zabilježene su i u Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Tisuće stanovnika savskog područja tada je evakuirano, a samo u Hrvatskoj poplave su oduzele dva života. Materijalna šteta prema nekim procjenama prelazi dvije milijarde kuna, a katastrofa je uzrokovana dosad nezabilježenom količinom vode u Savi zbog koje je rijeka probila nasipe.

Poplave na području RH dio su poplava koje su zahvatile cijelu jugoistočnu Europu u svibnju 2014. godine i odnijele više od 60 života.

Visina vodostaja bila je čak jedan metar viša od teoretskog tisućugodišnjeg modela zbog čega se popuštanje nasipa nije moglo predvidjeti. Zatvaranje mjesta na kojem je rijeka probila nasip bilo je moguće tek nakon pada vodostaja kada su se u obranu od visokih vodostaja rijeke uključili djelatnici Hrvatskih voda i tvrtke zadužene za prevenciju poplava, ali i Hrvatska vojska, vatrogasci i brojni volonteri te su savskim nasipima dodavane vreće s pijeskom, odnosno nadograđeni su zečji nasipi.

Hrvatske vode su, nakon ove prirodne katastrofe, na području županjske Posavine početkom srpnja 2014. godine pristupile sanacijama i rekonstrukcijama nasipa kroz sanacije odrona i ojačanja zaobalne strane lijevog savskog nasipa na dionicama Marići-Topola, Rajevo Selo-Marići, nadvišenju lijevog nasipa rijeke Save montažnim betonskim elementima na području naselja Štitar i Babina Greda, obnovi lijevog nasipa rijeke Save na dionici proboja i odrona nasipa u naselju Rajevo Selo i na dionici proboja nasipa u naselju Račinovci.

Također, pokrenut je Projekt modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške (Projekt MSN).

Područje na kojem se provodi projekt zaštićeno je od poplava kontinuiranom linijom nasipa s prekidima na ušćima većih vodotoka (Zapadni lateralni kanal Biđ-bosutskog polja, Istočni lateralni kanal Jelas polja, Orljava, Rešetarica i Trnava). Uz navedene vodotoke, izgrađeni su usporni nasipi te su na taj način definirane prirodne funkcionalne cjeline (kazete) u zaobalju Save po kojima se odvija zaštita od poplava.

Projektom se predviđa realizacija hitne "no regret" mjere, odnosno izgradnja berme uz zaobalnu nožicu nasipa. Namjena ove građevine je dodatno pozitivno opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta što čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma omogućuje pristupanje nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom težinom poboljšava stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa uslijed nestabilnosti temeljnog tla nasipa. Ukupna duljina nasipa koji su obuhvaćeni projektom je 172,43 km.

Ukupna vrijednost Projekta procijenjena je na 371 230 500 kuna od čega bi EU sredstva iznose 315 545 925 kuna. U tijeku je pregled i dodatno pojašnjavanje aplikacijskog paketa dokumenata projekta.

Pored navedenih sanacija i rekonstrukcija u svibnju prošle godine započela je izgradnja na dvije najugroženije dionice nasipa, dionici od državne granice s Republikom Srbijom do CS Konjuša (duljina oko 10,2 km) u Vukovarsko srijemskoj županiji i dionici od Klakara do Ruščice (duljina oko 5 km) u Brodsko posavskoj županiji. Završetak radova očekuje se do kraja 2018. godine.

Nastavak realizacije projekta planiran je kroz 4 predmeta javne nabave. U tijeku je provedba prvog od četiri planirana postupka javne nabave kojim je obuhvaćena nabava radova na dionicama CS Konjuša-Topola i Jaruge-Svilaj na području Vukovarsko srijemske županije i na dionici Zadubravlje-Klakar-Ruščica u Brodsko posavskoj županiji. Ukupna duljina navedenih dionica je oko 52,6 km, a procijenjena vrijednost nabave iznosi 94,6 milijuna kuna.

Hrvatske vode su pokrenule i drugi postupak javne nabave radova za dionice Topola-Županja u Vukovarsko srijemskoj županiji i dionice Slavonski Brod-Dubočac i Dubočac-Lužani u Brodsko posavskoj županiji. Ukupna duljina navedenih dionica je oko 38,45 km, a procijenjena vrijednost nabave oko 64,65 milijuna kuna. 

Krajem lipnja 2018. godine u planu je objava trećeg postupka javne nabave za dionice Grad Županja, Županja-Štitar, Babina Greda-Slavonski Šamac, Babina Greda, Slavonski Šamac, Slavonski Brod zapad, i Pričac-Orubica ukupne procijenjene vrijednosti nabave od 53,11 milijuna  kuna.

Objava četvrtog postupka javne nabave planirana je za ožujak 2019. godine, za dionice Slavonski Šamac –Jaruge, Dolina-Mačkovac-Nova Gradiška, Svilaj-Bicko Selo, UPOV Slavonski Brod, Lužani –Pričac i Davor ukupne procijenjene vrijednosti nabave od 47,59 milijuna kuna.

Paralelno s provedbom postupka javne nabave radova i usluga stručnog nadzora provode se i upravni postupci ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Do sada su ishođene lokacijske dozvole na dionicama: CS Konjuša-Topola, Jaruge-Svilaj, Zadubravlje-Klakar-Ruščica, Topola-Županje, Slavonski Brod-Dubočac , Dubočac-Lužani, Županja-Štitar i Babina Greda-Slavonski Šamac, a u tijeku su postupci na dionicama Grad Županja, Pričac-Bodovaljci i Lužani-Pričac. Građevinske dozvole su ishođene za dionice na kojima su radovi u tijeku, državna granica-CS Konjuša i Klakar-Ruščica, a tijekom svibnja pokrenut će se postupci ishođenja građevinskih dozvola na dionicama CS Konjuša-Topola, Jaruge-Svilaj, Zadubravlje-Klakar-Ruščica i Topola-Županja. U tijeku su i postupci rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Planirani rok za dovršetak radova na Projektu modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške je kraj 2020. godine.

Sve mjere sanacija i rekonstrukcija provode se kako bi u budućnosti spriječili ponavljanje ovakve prirodne katastrofe iako je poznato da se stopostotna sigurnost od prirodnih nepogoda, pogotovo poplava ne može jamčiti. Hrvatske vode svojim aktivnostima poduzimaju sve što je moguće kako bi ovakvu snagu prirode i štete koje je posljedično izazvala smanjile na najmanju moguću  mjeru.

 

 

 

 

 

 

 

Galerija