07.07.2017
Ljepotice jadranskog sliva – Neretva, Lika, Zrmanja, Krka i Cetina

Sve hrvatske rijeke pripadaju jednom od dvaju slivova, jadranskom ili crnomorskom. U odnosu na rijeke crnomorskog sliva, rijeke jadranskog sliva znatno su kraćih površinskih tokova što rijeke u kršu nadoknađuju značajnim podzemnim tokovima i – svojom iznimnom ljepotom. Razvodnica dvaju slivova nalazi se u planinskom području Dinarskoga gorja koje dijeli unutrašnjost zemlje od njenog primorja.

S površinom sliva većom od 10 tisuća kilometara kvadratnih, Neretva je jedina rijeka jadranskog sliva s vrlo velikim slivom (za usporedbu, u crnomorskom slivu čak pet hrvatskih rijeka ima slivove veće od 10 tisuća kilometara). Pritom se samo mali dio sliva Neretve, 280 kilometara kvadratnih, nalazi u Hrvatskoj. Velike slivove u jadranskom slivu, s površinom većom od tisuću kilometara kvadratnih ima i ponornica Lika te rijeke koje se ulijevaju u more, Zrmanja, Krka i Cetina.

Neretva

Više od 90% slivne površine najveće rijeke jadranskog sliva, Neretve, nalazi se na području susjedne Bosne i Hercegovine gdje rijeka i izvire na nadmorskoj visini višoj od tisuću metara. Prije ulaska u Hrvatsku prolazi kroz Mostar, a mostarski Stari most na Neretvi nalazi se na UNESCO-voj listi Svjetske kulturne baštine.

Neretva je prekogranična rijeka, a od 215 kilometara njena vodotoka samo su 22 u Republici Hrvatskoj. Ušće Neretve nalazi se u južnoj Dalmaciji u blizini Ploča, a ima oblik delte. Područje donjeg toka rijeke značajno je jer se nalazi na Ramsarskom popisu vlažnih staništa od međunarodnog značaja, a njezina dolina poznata je po iznimnoj plodnosti.

U slivu Neretve nalaze se i mnogi krški izvori, a jedan od njih je i najveći krški izvor u ovom dijelu Hrvatske, dubrovačka rijeka Ombla.

Lika  

Rijeka Lika najzapadnija je rijeka jadranskog sliva velike slivne površine i najduža lička ponornica čiji sliv ima površinu nešto veću od tisuću kilometara. Izvire u podnožju Velebita na oko 600 metara nadmorske visine, a cijelim svojim 77 kilometara dugim vodotokom teče Hrvatskom. Njezin je tok samo djelomično površinski, a teče sjeveroistočnom stranom Velebita. U Ličkom polju izgradnjom brane na rijeci nastalo je akumulacijsko jezero Kruščica, a rijeka je poznata i po 70 metara dugom kamenom Kosinjskom mostu.

Zrmanja

Zrmanja je rijeka čiji se i izvor i ušće nalaze u Hrvatskoj. Izvire u Lici, a tok joj završava u Novigradskom moru u blizini Obrovca. Ukupna površina njenog sliva je oko 1,4 tisuće kilometara kvadratnih. Rijeka duga 69 kilometara prava je ljepotica koja teče krškim područjem, a njenom slivu pripadaju i ponornice Obsenica, Ričica i Otuča. Kanjon Zrmanje turistička je atrakcija, a rijeka je pogodna za rafting i druge sportske aktivnosti.

Krka

Rijeka Krka, još jedna dalmatinska ljepotica, izvire u blizini Knina, a u more se ulijeva kod Šibenika. Njezin sliv ima površinu od oko 2,7 tisuća kilometara kvadratnih od kojih se većina (2,4 tisuće) nalazi u Hrvatskoj, kao i cijeli njezin vodotok. Duga je 72 kilometra, a na njenom toku nalazi se više hidroelektrana. Krka je u svijetu poznata po sedrenim slapovima iznimne ljepote, a njezin tok do Skradina proglašen je nacionalnim parkom.

Cetina

Posljednja krška ljepotica izvire na obroncima Dinare, a u more se ulijeva 104 kilometara dalje u Omišu. Površina sliva Cetine iznosi oko 4,1 tisuću kilometara kvadratnih od kojih je tek nešto više od trećine u Hrvatskoj. Cijeli vodotok rijeke nalazi se Hrvatskoj što čini ovu rijeku zanimljivom jer joj se većina slivne površine nalazi u BiH. Na ovoj rijeci smještena su i dva velika akumulacijska jezera, Buško blato i Perućko jezero, a nizvodno od Peruće i brojni krški izvori.

Rijeke jadranskog sliva koje se ulijevaju u more od rijeka crnomorskog sliva razlikuju se po kvaliteti vode u blizini ušća. Kako tok rijeka poput Dragonje, Mirne, Raše, Zrmanje, Krke i Omble završava u Jadranskom moru, u blizini njihova ušća miješaju se slana i slatka voda te se ove vode nazivaju i prijelaznim ili bočatim vodama.