20.04.2018
Sastanak radne grupe Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav

U Minhenu je održan 23. sastanak radne grupe komunikacijskih stručnjaka Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav. Na operativnom sastanku radne skupine raspravljalo se o komunikacijskoj strategiji, predstojećim aktivnostima svih uključenih zemalja članica Komisije, organizaciji Dana Dunava, zajedničkom istraživanju rijeke Dunav (JDS4) za 2019. godinu, o potrebi sudjelovanja javnosti u izradi nacrta trećeg Plana upravljanja rijekom Dunav te izradi nacrta drugog Plana upravljanja rizikom od poplava na slivu rijeke Dunav sukladno Okvirnoj direktiva o vodama (WFD).

Glavni ciljevi međunarodne Komisije za zaštitu rijeke Dunav su zaštita vodnih resursa rijeke Dunav za buduće generacije, prirodno uravnotežene vode bez viška hranjivih tvari, bez rizika od toksičnih kemikalija, zdravi i održivi riječni sustavi, poplave koje ne izazivaju štetu.

Podsjećamo, međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (The International Commission for the Protection of the Danube River (ICPDR)) od svog osnutka 1998. godine izrasla je u jednu od najvećih i najaktivnijih međunarodnih tijela u Europi, koja se ne bavi samo zaštitom rijeke Dunav već cijelim slivom što uključuje njegove pritoke kao i bogatstvo podzemnih voda.

Sliv rijeke Dunav je drugi najveći europski riječni sliv ukupne površine 801.463 km², te najveći svjetski međunarodni riječni sliv koji osim zemlje kroz koje protječe uključuje i državna područja 19 zemalja uključujući Crnu Goru, Švicarsku, Italiju, Poljsku, Makedoniju i Albaniju. Sliv rijeke Dunav je vrlo značajan kako zbog ekološki zaštićenih područja sa bogatom biološkom raznolikošću, gospodarstva (vodoopskrba, hidroenergija, plovidba, ribarstvo, turizam), tako i zbog bogate povijesne i kulturne baštine domom za više od 81 milijuna ljudi različitih kultura, jezika, povijesnih i društvenih pozadina.  

U ostvarenju zajedničkog cilja Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav Republika Hrvatska je proglasila sliv rijeke Dunav slivom osjetljivog područja čime je Republika Hrvatska iskazala visoku svijest i odgovornost u zaštiti tog važnog resursa.