Hrvatske vode
 

Snaga koja lomi led debljine i do nekoliko metara - ledolomci nekad i danas

Moćni prizori dvaju mađarskih ledolomca koji se kreću zaleđenim Dunavom i uspostavljaju koridor u siječnju su, zahvaljujući medijima, obišli Hrvatsku i Europu. U zemlji koju karakterizira umjerena klima, dugi ledostaji i brodovi dovoljno snažni da ih lome, doista jesu iznimni. Najmoćniji predstavnici ove kategorije brodova kreću se na nuklearni pogon i lome led debljine i do nekoliko metara.

Koliko uopće znamo o ledolomcima?

Uspostavljanje plovnih putova i istraživanje polarnih područja

Kako mu i samo ime govori, ledolomac je brod specijaliziran za probijanje leda. Ledolomci se grade kako bi uspostavili i održali prolaz kroz zaleđene plovne putove. Lomljenje leda omogućuje im pojačan trup broda, poseban oblik, kao i velika snaga, zahvaljujući čemu lome led čija je debljina ponekad i više metara. Zbog svoje konstrukcije, u polarnim krajevima ledolomci se koriste i kao istraživački brodovi – prije gotovo četrdeset godina, prvi brod koji je površinskim putem doplovio do Sjevernog pola bio je sovjetski ledolomac imena Arktika.

Prvi ledolomci

Iako su prvim brodovima (mali čamci, kajaci) polarnim vodama plovili još domoroci Arktika, vjeruje se kako su prvi brodovi koji su imali sposobnost lomljenja leda građeni početkom drugog tisućljeća. Prve verzije ledolomaca, drveni brodovi jajastog oblika prilagođeni za plovidbu zaleđenim vodama, zvali su se „koči“, a gradili su ih Pomori, narod na obalama Bijelog mora, na području današnje Rusije.

U 19. stoljeću počinju se graditi preteče današnjih brodova koji održavaju prolaze kroz zaleđene riječne ili morske putove, a tada su izgrađeni američki parobrod City Ice Boat (1837.) i ruski prethodnik modernih ledolomaca Pilot (1864.). Ruski brod nastao je po uzoru na koče, a na temelju njega i Nijemci su početkom sedamdesetih godina izgradili ledolomac Eisbrecher. Njemački brod izgrađen je zbog zamrzavanja i neprohodnosti rijeke Labe što je uzrokovalo značajne financijske gubitke. 

Zbog geografskog položaja i njime uvjetovane klime, ruska se potreba za gradnjom ledolomaca održala do našeg vremena. Prvi moderan polarni ledolomac na svijetu koji je mogao razbijati ledene gromade sagrađen je za rusku mornaricu 1898. godine. Brod se zvao Yermak i težio je gotovo 9 tisuća tona, a koristio se više od 60 godina!
Gradnja ledolomaca i u 20. stoljeću išla je u susret novim trendovima – 1933. Švedska je izgradila prvi ledolomac na dizel-električni pogon imena Ymer, a slijedile su je i ostale zemlje.

Nuklearni ledolomci

Sasvim nova kategorija brodova koji lome led stvorena je s prvim nuklearnim ledolomcem 1957. godine - Lenjinom. Rusi u ovom slučaju nisu samo pioniri, već i jedina zemlja koja i danas gradi ledolomce na nuklearni pogon. Iznimno snažni, ali i skupi, ovi ledolomci uspješno probijaju led na Sjevernom morskom putu i oslobađaju puteve teretnim brodovima.

Prvi nuklearni ledolomac bio je 134 metara dug i 16 tisuća tona težak. Sovjetski brod sagrađen je u Lenjingradu (današnjem Sankt-Peterburgu), a pokretala su ga dva nuklearna reaktora uz jedan rezervni. Lenjin je ostvario svoju svrhu i omogućio neograničenu plovidbu pod ekstremnim zimskim uvjetima tijekom trideset godina duge karijere.

Naknadno je pretvoren u ploveći muzej koji i danas možete posjetiti u ruskoj luci Murmansk.

Ruska tradicija nastavlja se i danas – prošle godine predstavljen je najveći ledolomac na svijetu. Više od 170 metara dug ledolomac zove se Arktika, a na njemu je smješten i helikopter.

Galerija

Ledolomac, Arktički ocean Brod, Bajkalsko jezero Ledolomac Lenjin, luka Marmansk Ledolomac, Antartika