Hrvatske vode
 

Županjska Posavina 17. svibnja – podsjetnik na snagu prirode

Tri je godine prošlo od velikih svibanjskih poplava koje su pogodile istočnu Hrvatsku. Tisuće stanovnika savskog područja tada je evakuirano, a samo u Hrvatskoj poplave su oduzele dva života. Materijalna šteta prema nekim procjenama prelazi dvije milijarde kuna, a katastrofa je uzrokovana dosad nezabilježenom količinom vode u Savi zbog koje je rijeka probila nasipe i izlila se na čak dva mjesta na posavskom području u Slavoniji. Priroda i rijeke ne poznaju granice – poplave na području RH dio su poplava koje su zahvatile cijelu jugoistočnu Europu u svibnju 2014. i odnijele više od 60 života.

Rekordni savski vodostaji

Prirodnu katastrofu uzrokovala je jaka ciklona i višednevne padaline. Poplave u istočnoj Slavoniji uzrokovane su probijanjem savskih nasipa na mjestima kod Rajevog Sela i Račinovaca, do kojih je došlo uslijed ekstremnih količina oborina i višednevne ciklonestacionirane nad jugoistočnom Europom. Osim istočne Hrvatske, rekordne oborine zabilježene su i u Bosni i Hercegovini, te Srbiji.

Rijeke koje pritječu Savi, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina, prema podacima susjedne BiH sredinom svibnja zabilježile su svoje rekordne vodostaje, te su formirale ekstremnu količinu vode u samoj Savi. Sredinom mjeseca takosu, prema podacima hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda, na hidrološkim postajama donje Save, Slavonskom Brodu, Slavonskom Šamcu, Županji i Gunji, zabilježeni najveći vodostaji u povijesti mjerenja.

Savski nasipi u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji dugi ukupno 214 kilometara u subotu 17. svibnja na dva su mjesta probijeni, prvo kod Rajevog Sela i svega 15-ak minuta kasnije i na području Račinovaca, nakon čega je uslijedilo izlijevanje rijeke i katastrofalna poplava. Sava je probila nasipe i u BiH te Srbiji.

Popuštanje nasipa pritom se prilikom njihove izgradnje nije moglo predvidjeti, jer je visina vodostaja bila cijeli jedan metar viša od teoretskog tisućugodišnjeg modela. Zatvaranje mjesta na kojem je rijeka probila nasip bilo je moguće tek nakon pada vodostaja rijeke nekoliko dana kasnije, kada su se u obranu od rijeke uključili djelatnici Hrvatskih voda i tvrtke zadužene za prevenciju poplava, ali i Hrvatska vojska, vatrogasci i brojni volonteri, te su savskim nasipima dodavane vreće s pijeskom, odnosno nadograđeni su zečji nasipi. 

Evakuacija Gunje

Velike moći prirode nažalost su najsvjesniji oni koji su zbog njene snage ostali bez doma. Gunja, malo mjesto smješteno uz samu obalu Save na granici s Bosnom, preko noći je u Hrvatskoj postala simbol razorne moći prirode, a 17. svibnja zauvijek će ostati zabilježen kao dan kada je Sava poplavila Gunju i kada je cijelo selo s oko 4.000 stanovnika evakuirano.

Hrvatska je tada pokazala veliko srce te se cijela zemlja ujedinila i organizirala kako bi pomogla stanovnicima poplavom zahvaćenih područja istočne Slavonije. Kritični dijelovi nasipa u međuvremenu su sanirani investicijom vrijednom više od 115 milijuna kuna, a u Posavini je dosad obnovljeno više od 2.000 kuća. Ipak, poplavljene kuće nisu jedina šteta – u poljoprivrednom kraju stradale su i njive, poljoprivredni strojevi te domaće životinje. Prema nekim procjenama ukupna šteta prelazi dvije milijarde kuna.

・・・

Koje su sve okolnosti dovele do poplava uzrokovanihdosad rekordnim vodostajima Save, detaljno smo opisali u izdanju časopisa Hrvatska vodoprivreda neposredno nakon poplava u 2014. godini.

Galerija