Hrvatske vode
 

Što je voda?

Voda je opće dobro i ima posebnu zaštitu Republike Hrvatske. Voda je naslijeđe svih stanovnika Republike Hrvatske koje čuvamo, štitimo i racionalno koristimo.

 

Je li korištenje vode besplatno?

Svakome je dopušteno korištenje voda za osobne potrebe, na način i u količinama koje ne isključuju druge od jednakog korištenja (opće korištenje voda).
Opće korištenje voda obuhvaća zahvaćanje površinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja i to za: piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće, sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i korištenje površinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge slične namjene.
Opće korištenje voda ne obuhvaća korištenje voda za navodnjavanje neovisno o veličini površine koja se navodnjava.

 

Kako mogu znati pijem li zdravstveno ispravnu vodu?

Ukoliko ste priključeni na javni vodoopskrbni sustav te pijete li zdravstveno ispravnu vodu. Ispravnost vode za piće u vodoopskrbnim sustavima kontrolira Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima putem redovnih godišnjih programa, a prema Zakonu o vodama obavezan je i monitoring tzv. "sirove" (nezahvaćene vode) . Svega oko 5% uzoraka vode za piće u Republici Hrvatskoj je povremeno neispravno, a tada nadležno komunalno društvo obavještava stanovništvo o privremenoj nemogućnosti korištenja vode za piće do uspostave redovnog stanja.

 

Dodatne informacije o kvaliteti vode za piće

Kako bi bila zdrava i čista, voda za piće ne smije sadržavati tvari koje ugrožavaju ljudsko zdravlje te mora ispunjavati minimalne (parametarske) zahtjeve vezane uz mikrobiologiju, kemiju i izgled  (kao što je boja, miris, mutnoća, Fe).

U svrhu zaštite ljudskog zdravlja potrebno je piti/koristiti vodu tijekom čitavog života bez opasnosti od štetnih učinaka na zdravlje što je ujedno i temeljna smjernica Svjetske zdravstvene organizacije iz 1992. godine te EU Direktive vodi za piće.

Hrvatska se nalazi među trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu. Mnoge zemlje svijeta bore se s nestašicom pitke vode, no u Hrvatskoj to nije slučaj. Rezultati istraživanja pokazali su kako je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja prema količini pitke vode.

Također, Hrvatska spada u malu grupu vodom bogatih zemalja svijeta koje nemaju problema s nedostatkom pitke vode.

Provjeru kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima  Republike Hrvatske vrši Hrvatski zavod za javno zdravstvo te  Zavodi i laboratoriji koji su ovlašteni za navedeno sukladno „Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju“ (NN 56/13) i „Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju“ (NN 125/13 i NN 141/13).

 

Je li bolje piti vodu iz vodovoda ili "flaširanu" vodu?

Ukoliko imate vodu dostupnu iz javnog vodoopskrbnog sustava u pravilu se može reći da je bolje piti vodu iz „pipe“. Na taj način  štedite novac jer je takva voda višestruko jeftinija, a uobičajenom potrošnjom vode pomažete  razvoju  i održavanju vašeg sustava kroz plaćanje naknade za korištenje i zaštitu voda.

 

Tko se brine o vodi kako bi ostala dostupna i čista?

Osiguranje dostupnih količina vode za vodoopskrbu, gospodarske i osobne potrebe te očuvanje dobrog stanja voda upravo su najvažniji ciljevi upravljanja vodama. Kako bi se ti ciljevi ostvarili,  sve potrebno poduzima Republika Hrvatska, Hrvatske vode te jedinice lokalne i regionalne samouprave, svatko prema svojoj nadležnosti i propisanim obvezama.

 

Što su Hrvatske vode i što one rade?

Hrvatske vode upravljaju vodama prema Zakonu o vodama i drugim propisima vezanim za vode. Upravljanje vodama znači brigu o čistoći i  dostupnosti voda, brigu o zaštiti svih građana od poplava, te brigu o zdravlju i ljepoti naših voda. Hrvatske vode troše na svoje poslovanje svega 5% prikupljenih prihoda od vodnih naknada što se može smatrati iznimno efikasnim poslovanjem čak i prema kriterijima privatnih poduzeća.

 

Jesmo li nakon ulaska u  EU obvezni privatizirati vode?

Voda (podzemna ili površinska) ne može biti objektom prava vlasništva niti drugih stvarnih prava. Ovo je izričito navedeno u važećem Zakonu o vodama i postalo je sastavni dio zakonodavstva pristupanjem Hrvatske u EU. Dakle, vode se neće i ne mogu privatizirati, a treba reći kako niti vodne građevine (građevine u sustavima javne vodoopskrbe i odvodnje) također ne mogu biti privatizirane i uvijek ostaju u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

 

Zašto plaćam naknadu za uređenje voda kad ne živim u poplavnom području?

Naknada za uređenje voda se prikuplja i koristi prema načelima solidarnosti i plaća se na nekretnine čiji ste vlasnik ili posjednik. Prikupljena naknada se koristi za provedbu obrane od poplava u RH, gradnju građevina za melioracije i za podmirenje troškova upisa javnog vodnog dobra u katastar i zemljišne knjige.

 

Na koji način mogu dobiti informacije o različitim djelatnostima poslovanja Hrvatskih voda i aktivnostima koje provode?

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 172/2003, 144/2010 i 77/2011) Hrvatske vode su ustrojile katalog informacija i omogućile podnošenje usmenog ili pismenog zahtjeva za pristup informacijama iz djelokruga rada Hrvatskih voda.

Obrazac zahtjeva se može preuzeti na mrežnim stranicama Hrvatskih voda http://www.voda.hr/hr/pristup-informacijama. Nakon upućenog zahtjeva za dostavljanje određenih informacija, ovlašteni službenik Hrvatskih voda za informiranje, dostavit će Vam odgovor u zakonom propisanom roku.

 

Tko je nadležan za urbanu oborinsku odvodnju?

Građevine oborinske (atmosferske) odvodnje u naseljenim mjestima (urbana oborinska odvodnja) grade i održavaju jedinice lokalne samouprave.

Isto se pravilo primjenjuje i na vodotoke i sušna korita koji prolaze kroz građevinska područja gradova i općina, natkriveni su i služe ujedno i namjenama oborinske odvodnje. Riječ je uglavnom o vodotocima i kanalima za koje je lokalnim prostornim planovima predviđena i provedena urbanizacija.

Građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada poslovnih i drugih prostora – održavaju i grade vlasnici zgrada i prostora. Radi se o oborinskoj odvodnji koja se s privatnih parcela priključuje na urbanu oborinsku odvodnju, odvodnju prometnica ili vodotok.

Kanale oborinske odvodnje s prometnica koje su izgrađene na zemljištu prometne infrastrukture, održavaju osobe koje su posebnim propisima određene za gospodarenje prometnicom. Točnije, osobe koje upravljaju cestama, željeznicama, lukama i zračnim lukama, ukoliko su ti kanali izgrađeni na zemljištu na kojima pripadaju.

Građevine za zaštitu od erozija i bujica u naseljenim mjestima koje su izgradile Hrvatske vode ili njihovi pravni prednici grade i održavaju Hrvatske vode. Ovo su obično bujični kanali u mjestima Dalmacije i Primorja koji se i inače u katastru i zemljišnim knjigama na upravljanju Hrvatskih voda. No na uzurpiranim bujičnim građevinama (bespravna gradnja na kanalima i tokovima) mjere obrane od bujica se ne provode zbog objektivne nemogućnosti.

Urbana oborinska odvodnja je najmanje 100 godina u nadležnosti jedinica lokalne samouprave a tako je i od osnutka neovisne Republike Hrvatske. Prvi Zakon o komunalnom gospodarstvu u neovisnoj Hrvatskoj iz 1995. je odredio odvodnju atmosferskih voda – komunalnom djelatnošću (čl. 3. st.3.) i odredio komunalnu naknadu kao izvor prihoda za financiranje njezine gradnje i održavanja (čl. 19.st.1.toč. 1.). Zakon o financiranju vodnog gospodarstva iz 2009. odredio je i da se 8% naplaćenog vodnog doprinosa koristi za potrebe gradnje i rekonstrukcije građevina urbane odvodnje.