Hrvatske vode
 

Projekt zaštite riječne kornjače vrijedan 1,9 milijuna eura

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) najugroženija je vrsta kornjače u Hrvatskoj. Nekada česta i rasprostranjena vrsta na jugu Hrvatske, najviše zbog intenzivnog razvoja poljoprivrede te zahvata na brojnim vodenim tijelima, danas je prisutna u samo nekoliko manjih populacija na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ljubitelji prirode ističu da je jug Hrvatske najsjevernije i najzapadnije europsko stanište riječnih kornjača. Najveća populacija obitava na području Konavoskog polja, a stabilna je i populacija u lokvama na području sela Majkovi i Prljevići. Vrsta je ugrožena u Stonskom polju, a na području rijeke Omble i delte Neretve na rubu je izumiranja. Pojedinačne jedinke pronađene su u Baćinskim jezerima te u jezeru Desne i na području Modro oko koje je izvor pitke vode za grad Ploče. 

Interdisciplinarni konzorcij Agronomskog fakulteta, Hrvatske vode, Javna ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Zoološki vrt u Zagrebu i Udruga Hyla, predali su Europskoj komisiji na ocjenu širi prijedlog stručnog projekta LIFE for Mauremys za koji je već u studenom prošle godine Europska komisija odobrila sufinancirati s iznosom 1,9 milijuna eura. Projekt se odnosi na utvrđivanje ključnih lokacija i metoda održavanja slatkovodnih staništa riječne kornjače.

Zoološki vrt s udrugom Hyla i županijskom JU za zaštitu prirode sudjeluje u zaštiti riječne kornjače već desetak godina. Dosad su primarno zbrinjavali jedinke koje su pronađene iscrpljene u prirodi, a iz njihovih su staništa uklanjali invazivne vrste koje mogu ometati njihov opstanak te su ih zbrinjavali u ZOO vrt. Svjesni njezinog značaja za bioraznolikost Hrvatske, udružili su se i obvezali izgraditi novi uzgojni centar za riječne kornjače s edukativnim dijelom za posjetitelje na prostoru ZOO-a, a u njemu uzgojene jedinke kasnije će puštati u prirodu. Dosadašnje iskustvo i znanje iskoristit će u akcijama restauracije i poboljšanja staništa, a izrada volonterskog programa omogućit će veće uključivanje lokalnog stanovništva i turista u zaštitu ove vrste.

Kao potvrda uspješnog rada županijske JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na zaštiti i očuvanju riječne kornjače i njenog staništa u Majkovima i Prljevićima je proglašenje prvog posebnog herpetološkog rezervata u Hrvatskoj, Lokve u Majkovima. Lokve su zapuštene i ne koriste se više za poljoprivredu i stočarstvo te predstavljaju izuzetno vrijedna, osjetljiva i ugrožena slatkovodna staništa koja obiluju bioraznolikosti, a imaju i značajnu krajobraznu vrijednost. Trenutačna uporaba u poljoprivredne svrhe pogoduje stvaranju povoljnih uvjeta za gniježđenje riječne kornjače, a jedino ograničenje za lokalno stanovništvo je skrb o načinu obrade zemlje i održavanje livada.

Za kraj, vrijedi istaknuti nekoliko informacija o ovoj ugroženoj vrsti. Riječna kornjača nešto je manja od obične barske kornjače, nije duža od 20 centimetara i cijeli oklop joj je čvrsto spojen, a od barske se kornjače razlikuje po prugama i šarama po tijelu i oklopu. Prsti riječne kornjače su pokretljiviji i spojeni su opnama za plivanje, a rep im je dugačak i tanak. Dok su mlađe, jedu alge, vodozemce, gliste, male ribe i punoglavce, puževe, školjkaše te ličinke kukaca i komaraca. Odrasle kornjače su biljojedi. Prilično su oprezne i plahe životinje, preko dana se uglavnom zadržavaju u vodi, a na najmanji znak opasnosti se skrivaju ispod vodenog bilja ili legnu na dno. Kada su uznemirene ili napadnute, kao način obrane koriste ispuštanje izuzetno neugodnog mirisa.

Galerija