Hrvatske vode
 
Preživljavanje bakterije Pseudomonas aeruginosa u destiliranoj vodi
Survival of bacteria Pseudomonas aeruginosa in distilled water

Ana Kovačić1, Doris Tafra2, Jasna Hrenović2, Ivana Goić-Barišić3, Tina Dumanić1

Sažetak/Abstract: 

Pseudomonas aeruginosa je gram-negativna aerobna bakterija široko rasprostranjena u vodama okoliša. Oportunistički je patogen koji lako preživljava nepovoljne životne uvjete kao što su nedostatak hranjivih tvari. Prema važećim pravilnicima, ova bakterija ne smije biti prisutna u vodi za piće, gotovom proizvodu, kao niti u vodi za kupanje i rekreaciju. Cilj našeg istraživanja je bio utvrditi postoje li razlike u preživljenju ove bakterije obzirom na vrstu vode iz koje je izolirana. Odabrano je 10 izolata P. aeruginosa izoliranih iz raznovrsnih uzoraka voda te se ispitalo njihovo preživljavanje u destiliranoj vodi tijekom 28 dana. Svi izolati su preživjeli tijekom ispitivanog perioda, a najveći postotak preživljenja imao je izolat iz vode brodskog tanka koja je višekratno dezinficirana klornim preparatom. Najmanji postotak preživljenja pokazao je izolat iz boćate vode rijeke Cetine. Prema profilu antibiotske rezistencije utvrđeno je da je upravo ovaj izolat zajedno s onim iz otpadne vode imao neobičan fenotip rezistencije koji ova dva izolata čini bližim kliničkim sojevima. Nove spoznaje o preživljavanju bakterija u nepovoljnim životnim uvjetima dragocjene su u otkrivanju učinkovitih metoda njihovog suzbijanja.

 

Pseudomonas aeruginosa is a Gram-negative aerobic bacterium that is widespread in waters of the environment. It is an opportunistic pathogen easily surviving unfavourable living conditions, such as a lack of nutrients. According to the ordinances in force, this bacterium must not be present in drinking water, finished products or waters for bathing and recreation. The objective of our research was to determine whether there were differences in survival of this bacterium with regard to the water type from which it was isolated. 10 P. aeruginosa isolates were selected from different water samples to test their survival in distilled water during 28 days. All isolates survived during the testing period. The isolate from a ship tank that was multiply disinfected with a chlorine solution had the highest survival rate whereas the isolate from the Cetina River’s brackish water had the lowest survival rate. According to the antibiotic resistance profile, it was determined that exactly this isolate, together with the one from wastewater, had an unusual resistance phenotype that makes these two isolates closer to clinical strains. The new insights into bacterial survival in unfavourable living conditions are invaluable in identifying efficient methods for their suppression.

Kategorija: 
Prethodno priopćenje / Preliminary Report
Ključne riječi/Key words: 

Pseudomonas aeruginosa, kvaliteta vode, bakterije, antibiotska rezistencija

Pseudomonas aeruginosa, water quality, antibiotic resistance

Podaci o autorima/Authors affiliations: 

1Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Vukovarska 46, 21000 Split, ana.kovacic19@gmail.com

 

2Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb

 

3Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Šoltanska ul. 2, 21000 Split

Literatura/References: 

Brooks, G.; Carroll, K.; Butel, J.; Morse, S.; Mietzner, T. (urednici) (2015.): Jawetz, Melnick, Adelberg Medicinska mikrobiologija. Placebo, d.o.o., Split, 26. američko izdanje/1. hrvatsko izdanje (prijevod

udžbenika).

 

European Committee on Antimicrobial Susceptibility Testing. 2016. Reading guide: EUCAST disk diffusion method for antimicrobialsusceptibility testing, version 6.0.

 

Felfoldi, T.; Heeger, Z.; Vargha, M.; Marialigheti, K. (2010.): Detection of potentially pathogenic bacteria in the drinking water distribution system of a hospital inHungary. Clinical Microbiology and Infection, 16, 89-92.

 

Garrity, G. M.; Brenner, D. J.; Krieg, N. R.; Staley, J. T. (2005.): Bergey’s Manual of Systematic Bacteriology, 2, Part B. Springer, New York, USA.

 

Guida, M.; DiOnofrio, V.; Galle, F.; Gesuele, E.; Valeriani, F.; Liguori, R.; Spica, R. V. (2016): Pseudomonas aeruginosa in swimming pool water: Evidences and perspectives for new control strategy. International Journal of Enviromental Research and Publich Health, 13 (9), 919-921.

 

HRN EN ISO 16266 (2008.): Kakvoća vode-detekcija i brojenje Pseudomonas aeruginosa.

 

HRN EN 27888 (2008): Određivanje električne vodljivosti.

 

HRN EN ISO 10523 (2012): Kvaliteta vode – Određivanje pH vrijednosti.

 

HRN EN ISO 8467 (2001): Kakvoća vode – Određivanje permanganatnog indeksa.

 

HRN ISO 9297 (1998): Kakvoća vode – Određivanje klorida – Volumetrijska metoda sa srebrnim nitratom uz kromatni indikator (Mohrova metoda).

 

Legnani, P.; Leoni, E.; Rapuano, S.; Turin, D.; Valenti, C. (1999.): Survival and growth of Pseudomonas aeruginosa in natural mineral water- a 5 year study. International Journal of Food Microbiology, 53, 153-

158.

 

Lister, P. D.; Wolter, D. J.; Hanson, N. D. (2009.): Antibacterial-Resistant Pseudomonas aeruginosa: Clinical Impact and Complex Regulation of Chromosomally Encoded Resistance Mechanisms. Clinical Microbiology Reviews. 22 (4), 582-610.

 

Mena, K. D.; Gerba, C. P. (2009.): Risk assessment of Pseudomonas aeruginosa in water. Reviews of Enviromental Contamination and Toxicology. 201, 71-115.

 

Mendis, N.; Ran Lin, Y.; Faucher, S. P. (2014.): Comparison of virulence properties of Pseudomonas aeruginosa exposed to water and growth in rich broth. Canadian Journal of Microbiology, 60, 777–781.

 

Meyer, J. M.; Abdallah, M. A. (1978.): The Fluorescent Pigment of Pseudomonas fluorescens: Biosynthesis, Purification and Physicochemical Properties. Society for General Microbiology, 107, 319-328.

 

NN (2012., 2014.): Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda. Narodne novine, 107/12, 88/14.

 

NN (2015.): Pravilnik o prirodnim, mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama. Narodne novine, 48/15.

 

NN (2017.): Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, Narodne novine, 125/17.

 

Rice, S. A.; Van den Akker, B.; Pomati, F.; Roser, D. A. (2012.): Risk assessment of Pseudomonas aeruginosa in swimming pools: A review. Journal of Water and Health, 10, 181–196.

 

Roser, D. J.; Van den Akker, B.; Boase, S.; Haas, C. N.; Ashbolt, N. J.; Rice, S. A. (2014.): Pseudomonas aeruginosa dose response and bathing water infection. Epidemiology and Infection, 142, 449–462.

 

Stilinović, B.; Hrenović, J. (2009.): Praktikum iz bakteriologije. Kugler, Zagreb, Hrvatska.

 

Štambuk-Giljanović, N. (2001.): Vode Cetine i njezina porječja. Zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije, Hrvatske vode.

 

Štimac, I.; Marchesi, V.; Tomljenović, M.; Rukavina, T. (2009.): Preživljavanje vrste Klebsiella pneumoniae u različitim uzorcima voda. Hrvatske vode, 71, 13-18.

 

Tamagnini, L. M.; Gonzalez, R. D. (1997.): Bacteriological stability and growth kinetics of Pseudomonas aeruginosa in bottled water. Journal of Applied Microbiology, 83, 91-94.

 

Tambić Andrašević, A.; Tambić, T.; Katalinić-Janković, V.; Payerl Pal, M.; Bukovski, S.; Butić, I.; Šoprek, S. (2015.): Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2014. g. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska.

 

WHO (2017.): Guidelines for drinking-waterquality: Fourth edition in corporating the first addendum. World Health Organization. 631.