Hrvatske vode
 
Proizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima otoka Lastovo
Production potential of land in karst fields on the island of Lastovo

Stjepan Husnjak1, Vladimir Kušan2, Dražen Perica3, Dražen Kaučić4, Toni Carević5

Sažetak/Abstract: 

Otok Lastovo svojom površinom od oko 42,82 km2 broji svega 792 stanovnika te je jedan od manjih nastanjenih otoka na Jadranu. Zbog teških uvjeta života na otoku karakterizira ga permanentno iseljavanje stanovnika. U okviru traženja putova održanja života na otoku, u ovome radu se prikazuju proizvodni potencijali zemljišta u krškim poljima koja predstavljaju prirodna dobra od iznimnog značaja za razvoj poljoprivrede, a time i za osiguranje osnovnog uvjeta za opstanak stanovnika na otoku. Ovim istraživanjima obuhvaćena su 32 veća ili manja krška polja s ukupnom površinom od 568,0 ha. U poljima dominiraju antropogena tla vinograda, maslinika i njiva iz lesoidne ilovače (57,5 %) i eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici (23,0 %), dok ostala tla zauzimaju znatno manju površinu. Od klasa pogodnosti, dobro pogodna tla P-1 klase zauzimaju 325,0 ha, umjereno ograničeno pogodna tla P-2 klase 128,6 ha, ograničeno pogodna tla P-3 klase 86,4 ha, a trajno nepogodna tla N-2 klase svega 22,7 ha. Daljnji razvoj poljoprivrede trebalo bi usmjeriti na revitalizaciju zapuštenih površina i širenje, prije svega, uzgoja vinove loze i maslina, a potom i povrćarskih kultura na više od 105,1 ha trenutno potpuno zapuštenog pogodnog zemljišta. Utvrđeni nedostatak vode koji za vinovu lozu iznosi 150 mm, za masline 115 mm te za rajčicu 265 mm, ukazuje na potrebu navodnjavanja tih, ali i drugih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na krškim poljima. Trenutno na otoku nema resursa vode koja bi se mogla koristiti za navodnjavanje. U okviru planiranja daljnjeg razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje predlaže se za I. fazu izgradnja mikroakumulacije koja bi se punila oborinskom vodom, vodom iz vodovoda Korčula – Lastovo te vodom iz lastovskog podzemlja tijekom zimsko-proljetnog razdoblja. Sva tla na krškim poljima trebalo bi štititi od bilo kakve prenamjene, s obzirom da se radi o vrlo vrijednim resursima tala.

 

The island of Lastovo covers the surface of about 42.82 km2, has the population of only 792, and is one of the least populated Adriatic islands. Due to difficult living conditions on the island, it is characterized by its inhabitants permanently leaving their home. As a part of searching for a way to sustain human life on the island, this paper presents the production potentials of land in the karst fields as natural phenomena of extreme significance for agriculture development, and thus also for ensuring the main prerequisite for people staying on the island. These investigations included 32 larger or smaller karst fields with a total surface of 568.0 ha. These fields are dominated by anthropogenic soils covered with vineyards, olive groves and tilled fields, which are composed of loessoid loam (57.5%) and eutheric brown soil on fossil terra rossa (23.0%), with other soils found on a significantly smaller surface. Of soil suitability classes, highly suitable soils of P-1 class cover 325.0 ha, moderately suitable soils of P-2 class cover 128.6 ha, marginally suitable soils of P-3 class cover 86.4 ha, and permanently unsuitable soils of N-2 class cover only 22.7 ha. Further development of agriculture should focus on revitalization of neglected surfaces and expanding of primarily grapevine, olive cultivation and cultivation of vegetables to more than 105.1 ha of currently completely neglected suitable land. A determined water shortage, which equals 150 mm for grapevine, 115 mm for olives and 265 mm for tomato indicates a need for irrigation of not only these crops, but also other agricultural crops which can be cultivated in karst fields. At present, there are no water resources on the island which could be used for irrigation. As a part of further development planning for intensive agricultural production, a construction of a micro-reservoir which would fill with precipitation, water from the water supply pipeline Korčula – Lastovo, and water from the Lastovo groundwater in the winter and spring periods is proposed in the 1st phase. All karst fields should be protected from repurpose, since they present highly valuable and valuable soil resources.

Ključne riječi/Key words: 

krš, polje, tlo, zemljište, pogodnost, način korištenja, proizvodni potencijal, navodnjavanje

reference evapotranspiration, water shortage in the soil, crop yields

Podaci o autorima/Authors affiliations: 

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, shusnjak@agr.hr

2OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju, Zavod za daljinska istraživanja, Trg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb

3Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Ulica Franje Tuđmana 24, 23000 Zadar

4Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, 10000 Zagreb

5Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana, Vukovarska 35, 21000 Split

Literatura/References: 

Carević, T. (2003.): Integralno gospodarenje vodoopskrbnim sustavima turističkih područja. Magistarski rad, Sveučilište u Splitu, Građevinski fakultet.

 

Carević, T. (2004.): Primjena dinamičkog programiranja kod crpki reguliranih uz pomoć frekventnog pretvarača. Hrvatske vode, 12 (46) 9-15.

 

DHMZ (1998.): Klimatski podatci za razdoblje od 1961.- 2007. za klimatološku postaju Lastovo. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb.

 

FAO (1976.): A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen. Publ. No. 22.

 

Gams, I. (1978.): The polje: the problem of definition. Z. f.Geomorfologie, NF, 22, 170 – 181.

 

GI PMF (1974.): Geografija Hrvatske – Južno Hrvatsko primorje. Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu.

 

Korolija B., Borović, I. (1967.): Osnovna geološka karta SFRJ list Lastovi i Palagruža, K 33-46 i 57, Beograd.

 

Margeta, J. (1999.): Studija vodoopskrbnog sustava otoka Brača u svrhu osiguranja vode za poljoprivredu. Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu.

 

Martinović, J. (1986.): Tla listova Korčula 1, 2 i 3, te Sušac 1, 2 i 4. Tumač i karte u rukopisnom obliku. Šumarski institut Jastrebarsko.

 

NN (1998.): Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Narodne novine, 106/1998.

 

Škorić, A. (1985.): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 

Smith, M. (1992.) CROPWAT A computer program for irrigation planning and management. FAO Irrig. And Drain. Paper 46, FAO, Rome.

 

http://www.pp-lastovo.hr/hr