Hrvatske vode
 
Utjecaj suše na visinu prinosa biljnih kultura u različitim regijama Hrvatske
Drought impact on yield rate in different regions of Croatia

Ivan Šimunić1*, Stjepan Husnjak1, Bariša Matković2

Sažetak/Abstract: 

Cilj rada je bio istraživanje utjecaja suše na visinu prinosa određenih biljnih kultura u dvije različite hidrološke godine (2003. i 2005.) na tri različite regije u Hrvatskoj (gorskoj, primorskoj i panonskoj).

U radu su razmatrani tipovi tla koji karakteriziraju područja istraživanja, odnosno distrično smeđe na području Gospića, crvenica na području Umaga, te aluvijalno livadsko na području Virovitice.

U sušnoj 2003. godini bilo bi moguće uz dovoljnu količinu vode u tlu povećati prinose kultura od 98,1% do 129,5% na području Gospića, od 53,2% do 316,5% na području Umaga i od 5,9% do 125,7% na području Virovitice. U hidrološki povoljnijoj 2005. godini bilo bi moguće povećati prinose od 18,6% do 42,2% na području Gospića, od 19,3% do 74,2% na području Umaga i od 2,5% do 14,4% na području Virovitice. Rezultati pokazuju da je visina prinosa biljnih kultura u funkciji količine i rasporeda oborina odnosno vlage u tlu.

 

The aim of the paper was to investigate draught impact on crop yield rates in two hydrologically different years (2003 and 2005) and three different regions in Croatia (mountainous, coastal and Pannonian Croatia).

The paper takes into consideration soil types characteristic for investigation areas, i.e. dystric cambisol in the area of Gospić, terra rossa in the area of Umag and alluvial-meadow soil in the area of Virovitica.

In the draught year of 2003, it was possible, with sufficient water quantities in the soil, to increase crop yields from 98.1% to 129.5% in the area of Gospić, from 53.2% to 316.5% in the area of Umag and from 5.9% to 125.7% in the area of Virovitica. In the hydrologically more favourable year of 2005, it was possible to increase yields from 18.6% to 42.2% in the area of Gospić, from 19.3% to 74.2% in the area of Umag and from 2.5% to 14.4% in the area of Virovitica. Results show that yield rate is dependant on quantity and distribution of precipitation.

Kategorija: 
Stručni članak / Professional Paper
Ključne riječi/Key words: 

regije, suša, smanjenje i povećanje prinosa, biljne kulture

regions, draught, yield decrease

Podaci o autorima/Authors affiliations: 

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, simunic@agr.hrb *

 

2Institut IGH, Slavka Tomašića 5, 51000 Rijeka

Literatura/References: 

Beltrão, J., Antunes da Silva, A., Asher, J.B. (1996.): Modeling the effect of capillary water rise in corn yield in Portugal. Irigation and drainage systems, 10, 179-186.

 

FAO (1992.): CROPWAT – a computer program for irrigation planning and management. Irrigation and drainage paper No. 46, Food and agriculture organization, Rome.

 

FAO (1998.): Crop Evapotranspiration (guidelines for computing crop water requirements). Irrigation and drainage paper No. 56, Food and agriculture organization, Rome.

 

Husnjak, S. (2007.): Poljoprivredna tla Hrvatske i potreba za melioracijskim mjerama. Zbornik radova znanstvenog skupa „Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog prostor“ (ur. M. Maceljski, F. Tomić), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti i Razred za tehničke znanosti, 21-37.

 

Kos, Z. (2004.): Hrvatska i navodnjavanje. Hrvatska vodoprivreda, 142, 30-41.

 

Mađar, S., Šoštarić, J., Tomić, F., Marušić, J. (1998.): Neke klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu Istočne Hrvatske. Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama“ (ur. M. Maceljski), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 127-135.

 

Romić, D., Marušić, J. i sur. (2005.): NAPNAV – Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 

Šimunić, I., Senta, Ankica, Tomić, F. (2006.): Potreba i mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih kultura u sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Agronomski glasnik, 1,13-31.

 

Šimunić, I., Tomić, F. (2006.): Influence of climate changes on irrigation requirements in northern Croatia. 23rd Conferece of the Danube countries on the hydrological forecasting and hydrological bases of water management, P.11., Belgrade.

 

Škorić, A., Filipovski, G., Čirić, M. (1985.): Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

 

Tomić, F. (2005.): Hrvatska poljoprivreda u vrijeme pristupanja u Europsku uniju. Hrvatske vode, 17(69/70), 293-296.

 

Tomić, F., Romić, D., Mađar, S. (2007.): Stanje i perspektive melioracijskih mjera u Hrvatskoj. Zbornik radova znanstvenog skupa „Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog prostora“ (ur. M. Maceljski, F. Tomić), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti i Razred za tehničke znanosti, 7-20.

 

Vidaček, Ž. (1981.): Procjena proizvodnog prostora i prikladnosti tla za navodnjavanje u Istočnoj Slavoniji i Baranji. Poljoprivredna znanstvena smotra, 57, 471-502.