Hrvatske vode
 

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, koji se brojnim aktivnostima širom svijeta obilježava 3. srpnja, postaje sve veći globalni pokret. Plastika je fantastična, ali način na koji je proizvodimo i na koji uklanjamo proizvode od plastike nije. Svi znamo da su plastične vrećice velika prijetnja za okoliš, posebice u vodenim ekosustavima, ali što se poduzima? Znamo da za takve stvari nikad nije kasno, primjerice u trgovinama bi se umjesto plastičnih mogle koristiti papirnate vrećice ili torbe od tkanine. Isto tako, moguće je reciklirati plastične vrećice, a da bi to znali moramo se educirati. Milijuni plastičnih vrećica za kupovinu koje bacimo zapravo završe u okolini, a razgrađuju se preko 100 godina, prilikom čega polako ispuštaju otrovne kemikalije koje dospijevaju u tlo, jezera, rijeke i oceane. Na kopnu su plastične vrećice jedno od najčešćih vrsta smeća u naseljenim područjima, a ono najgore što proizlazi iz toga je da plastične vrećice mogu začepiti odvodne sustave i tako izazvati poplave. U Europskoj se uniji reciklira samo 30 posto plastičnoga otpada, a sada je EU primorana sama urediti i upravljati golemom količinom plastičnog otpada koja svake godine naraste za 25 milijuna tona. Zbog takve situacije Europska je komisija obznanila plan prema kojem će do 2030. godine na tržištu biti dopuštena samo plastična ambalaža koja se u potpunosti može reciklirati. Do iste se godine planira povećati udio reciklirane plastike na 55 posto na razini cijele Europske unije. Očigledno je da plastici treba »produljiti život«, ali ne na kopnu ili u moru, nego na tržištu!