22.08.2017
Sedam sedrenih slapova i bogata industrijska baština Nacionalnog parka Krka

Znate li nabrojati sedam slapova koji čine rijeku Krku prirodnim fenomenom u kršu? Znate li koji je od njih najduži, a koji najviši? Jeste li znali da je Šibenik dobio električnu rasvjetu prije mnogih europskih metropola zahvaljujući vodenoj snazi Krke? U nastavku pročitajte zanimljivosti o Nacionalnom parku Krka i fenomenu rijeke Krke.

Rijeka Krka, 72 kilometara duga krška ljepotica

Slikoviti krajobraz nacionalnog parka čini rijeka koja se prelijeva sedrenim barijerama i sedam slapova u kanjonu Krke, a koji bez iznimke oduševljavaju posjetitelje. Krka izvire u podnožju Dinare u blizini Knina, a u more se ulijeva kod Šibenika, 72 kilometara nizvodno. Pritom se rijeka cijelom svojom dužinom nalazi u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji, a dvije trećine njezina vodotoka nalazi se na području Nacionalnog parka Krka koji je po rijeci i dobio ime.

Ono što Krku čini prirodnim fenomenom u kršu su njeni sedreni slapovi. Najpoznatiji među njima su Skradinski buk i Roški slap, a najviši je gotovo 60 metara visok slap Manojlovac. Ostali slapovi su Bilušića buk, Brljanski slap, Rošnjak i Miljacka (slap).

Područje rijeke Krke poznato je i po bogatoj fauni. Krka je tako jedna od rijeka u jadranskom slivu koja prednjači po broju endemičnih riba koje u njoj obitavaju, a na njenom području zabilježeno je i 225 vrsta ptica što nacionalni park čini i ornitološki zanimljivim.

Zašto je više od milijun posjetitelja prošle godine razgledalo NP Krku?

Područje NP Krke je proglašeno nacionalnim parkom 1985. godine, a danas obuhvaća 109 četvornih  kilometara. Osim Krke, na ovom se području nalazi donji tok njene pritoke, Čikole. Prirodna i kulturna baština ovog područja iznimno je vrijedna o čemu svjedoči i broj turista koji je svakodnevno posjećuju – poznatu destinaciju zbog njezinih je iznimnih ljepota prošle godine posjetilo više od milijun posjetitelja.

Skradinski buk, omiljena turistička lokacija, najduži je slap na Krki koji se sastoji od sedrenih barijera, slapova i jezera iznimne ljepote. Također, posjetitelji na području slapa mogu vidjeti kako se nekada živjelo. Renovirani mlinovi pokazuju nam kako se snaga vodenog toka koristila u svakodnevnim poslovima.

Također, slavno je i Visovačko jezero i otočić Visovac s franjevačkim samostanom. Slikoviti otok s istoimenim jezerom čini cjelinu koja je jedna od najprepoznatljivijih dijelova nacionalnog parka. Osim one prirodne, otočić čini i vrijedna kulturna baština te na njemu još od 15. stoljeća žive pripadnici franjevačkog reda, a na njemu se osim njihova samostana nalazi i crkva.

Nacionalni park Krka skriva i arheološku baštinu. Na području parka tako se nalaze arheološki značajne lokacije – ostaci rimskog vojnog logora i naselja Burnum s prijelaza stare u novu eru, u mjestu Ivoševci, kao i  Oziđana pećina u kojoj je čovjek obitavao od 5 000 do 1 500 godina stare ere.

Kulturno dobro Hidroelektrana Krka

Krku krase i etnografski lokaliteti – tradicionalne vodenice među kojima se ističu one na Roškom slapu.

Također, zbog vodene snage rijeke Krke, na njenom su toku još krajem 19. i početkom 20. stoljeća sagrađene četiri hidroelektrane koje danas predstavljaju vrijednu industrijsko-arhitektonsku baštinu. Tri hidroelektrane se i dalje koriste.

Hidroelektrana Krka, smještena na Skradinskom buku, najslavnija je među njima. Započela je s radom 1895. godine, samo nekoliko dana nakon hidroelektrane na slapovima Nijagare i dala rasvjetu Šibeniku prije mnogih velikih europskih gradova. Danas su joj sačuvani samo ostaci, a zbog svog povijesnog značaja danas je zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske.