U sklopu projekta „Jačanje mjera otpornosti na klimatske promjene za zaštitu i revitalizaciju ekosustava u Spačvansko-bosutskom bazenu - RETFOR“ započeli su vodoistražni radovi na području Spačvanskog bazena s ciljem uspostave sustava praćenja podzemnih voda i dobivanja podataka potrebnih za dugoročno održivo upravljanje vodnim i šumskim ekosustavima.
Projekt RETFOR je strateški prekogranični projekt koji se provodi u okviru Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska–Srbija 2021.–2027., a uključuje suradnju šest projektnih partnera iz Republike Hrvatske i Republike Srbije nadležnih za vodno i šumsko gospodarstvo. Specifični cilj projekta je utvrditi stanje ekosustava Spačvansko-bosutskog bazena te na temelju dobivenih podataka definirati mjere i izraditi dugoročni akcijski plan za jačanje otpornosti područja na klimatske promjene kroz integrirano upravljanje vodama i šumama.
Na hrvatskom dijelu Spačvansko-bosutskog bazena Hrvatske vode odgovorne su za provedbu aktivnosti uspostave zajedničkog prekograničnog sustava praćenja podzemnih voda, uključujući izvedbu i stavljanje u funkciju dviju istražno-piezometarskih bušotina. Aktivnosti obuhvaćaju tri ključne podaktivnosti: istražno bušenje piezometarskih bušotina, hidrogeološka istraživanja te nadzor nad bušenjem.
Kao priprema za bušenje, tijekom lipnja i srpnja 2025. godine provedena su geofizička istraživanja metodom geoelektrične tomografije (ERT) na području Spačvanske šume u blizini Lipovca. Snimljeno je 13 ERT profila ukupne duljine 6.430 metara na temelju kojih je utvrđena podzemna građa terena te optimalne lokacije za izvedbu bušotina.
Vodoistražni radovi provedeni su krajem listopada 2025. godine, kada su izvedene dvije istražno-piezometarske bušotine PSŠ-1 i PSŠ-2 dubine 45 m i 70 m. Bušenje je izvedeno metodom rotacijskog bušenja uz kontinuirano jezgrovanje. Jezgra je geološki obrađena u bušotine je ugrađena PVC tehnička konstrukcija, a provedena su i pokusna crpljenja te hidraulička ispitivanja vodonosnih slojeva.
Spačvanski bazen nalazi se unutar Srijemsko-savske potoline i izgrađen je od debelih naslaga kvartarnih aluvijalnih sedimenata holocenske starosti, koje čine složen i iznimno važan sustav podzemnih voda. Unutar tih naslaga razvijeno je više vodonosnih slojeva, uključujući pliće slobodne i dublje ograničene vodonosnike pod tlakom.
U bušotine su ugrađeni automatski mjerni uređaji za kontinuirano praćenje razine, temperature i elektrovodljivosti podzemne vode, a hidrogeološki monitoring provodit će se u trajanju od 20 mjeseci. Prikupljeni podaci poslužit će za analizu dinamike podzemnih voda, utvrđivanje njihove povezanosti s površinskim vodama te izradu konceptualnog hidrogeološkog modela. Provedbom ovih aktivnosti Hrvatske vode osiguravaju pouzdanu znanstveno-stručnu podlogu za donošenje odluka u vodnom gospodarstvu, čime se omogućuje dugoročno održivo upravljanje vodnim i šumskim ekosustavima Spačvansko-bosutskog bazena te jačanje njihove otpornosti na učinke klimatskih promjena.
Slika 1







