Nastavlja se razdoblje niskih vodostaja u Hrvatskoj: Oboreni povijesni rekordi na Dunavu, Dravi i Savi

25.08.2026
Nastavlja se razdoblje niskih vodostaja u Hrvatskoj: Oboreni povijesni rekordi na Dunavu, Dravi i Savi

Nedavne oborine nisu značajnije utjecale na porast rijeka pa su vodostaji u Republici Hrvatskoj i dalje izrazito niski. Zbog dugotrajnog sušnog razdoblja bez većih količina kiše, 2026. godina bit će uvrštena u izrazito sušne godine, dok se srpanj i kolovoz već sada mogu okarakterizirati kao sušni i ekstremno sušni. Ovakve hidrološke prilike dovele su do novih povijesnih minimuma na našim najvećim rijekama.

  • Dunav kod Batine: Vodomjerna postaja Batina zabilježila je 22. kolovoza 2026. rekordan minus od -149 cm. To je novi najniži zabilježeni vodostaj u povijesti mjerenja, čak 20-ak centimetara niži od onog iz davne 1909. godine. Trenutno je vodostaj Dunava u blagom porastu pa 25. kolovoza iznosi -94 cm.
  • Drava u Osijeku: Apsolutno najniži vodostaj izmjeren je 19. kolovoza 2026. i iznosio je -194 cm. Time je za 20 centimetara nadmašen dosadašnji rekord iz 2022. godine. Trenutačni vodostaj 25. kolovoza iznosi -143 cm.
  • Sava u Županji: Danas, 25. kolovoza 2026., zabilježen je novi povijesni minimum od -104 cm, čime je srušen dosadašnji rekord iz 2012. godine (-102 cm).
  • Sava u Slavonskom Šamcu: Vodostaj je trenutačno tek nekoliko centimetara viši od povijesnog minimuma koji je također zabilježen 2012. godine.
  • Sava u Zagrebu: Trenutačna razina iznosi -266 cm. Iako je to izrazito nisko, povijesni minimum za Zagreb i dalje drži 23. kolovoz 1993. s izmjerenih -338 cm. Ova postaja ima tradiciju dugu od 1849. godine, a od 1975. podatke prikuplja svakog sata.

Dugotrajna suša i povlačenje rijeka vidno su izmijenili riječni krajobraz. Izrazito niski vodostaji otkrili su brojne riječne sprudove, ade i plaže, a suhi dijelovi korita otkrivaju davno potopljene brodove, poput onih koji su izronili kod Opatovca na Dunavu.

Ovako niski vodostaji nažalost ozbiljno otežavaju riječnu plovidbu i ograničavaju sustave za navodnjavanje poljoprivrednih površina a dugoročno mogu utjecati i na vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju, a mijenjaju i uvjete u riječnim ekosustavima.

Sezonska (tromjesečna) vremenska prognoza za razdoblje kolovoz-listopad 2026. (izvor DHMZ)

Ukupna tromjesečna količina oborine prognozira se uglavnom oko prosječne ili manja od toga uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom u rujnu postoji mogućnost za srednju mjesečnu količinu oborine veću od prosjeka, ponajprije na Jadranu i u krajevima uz njega, dok u listopadu, ponajprije u unutrašnjosti je pak opet moguć manjak oborine.