Hrvatske vode predstavile iskustva Hrvatske u primjeni prirodnih retencija na konferenciji COP31 u Antalyji

19.11.2026
Hrvatske vode predstavile iskustva Hrvatske u primjeni prirodnih retencija na konferenciji COP31 u Antalyji

Predstavnici Hrvatskih voda sudjelovali su 18. studenoga 2026. na popratnom događanju „Prirodne retencije i njihova uloga u obrani od poplava” (Natural Retentions and Their Role in Flood Defence), održanom u Mediteranskom paviljonu u Plavoj zoni 31. zasjedanja Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP31) u Antalyji u Turskoj.

Događanje je bilo posvećeno razmjeni iskustava i dobrih praksi Hrvatske i drugih mediteranskih zemalja u primjeni prirodnih retencija i rješenja temeljenih na prirodi u obrani od poplava i prilagodbi klimatskim promjenama. U fokusu su bili očuvanje i obnova prirodnih retencijskih kapaciteta rijeka, poplavnih područja i močvara, njihovo povezivanje s postojećom vodnogospodarskom infrastrukturom te integrirano upravljanje vodama na razini cijelog sliva radi smanjenja rizika od poplava i suša.

Uvodno obraćanje održala je Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, a Goran Milaković, voditelj Sektora zaštite od štetnog djelovanja voda u Hrvatskim vodama predstavio je hrvatska iskustva u primjeni prirodnih retencija u sustavu obrane od poplava i prilagodbi klimatskim promjenama. U svojem izlaganju Goran Milaković predstavio je dugu tradiciju upravljanja vodama u Hrvatskoj, istaknuvši 150 godina organiziranog upravljanja vodama te 1964. godinu i veliku poplavu Zagreba kao ključnu prekretnicu u razvoju cjelovitog sustava obrane od poplava. Važan dio tog sustava čine prirodna poplavna područja i retencije, među kojima su Lonjsko polje, Odransko polje, Mokro polje i Kopački rit te šumski ekosustavi poput Spačvanske šume. Osim zaštite Hrvatske, ova područja pridonose i smanjenju poplavnih rizika u susjednim državama.

Predstavljeni su i aktualni projekti Hrvatskih voda usmjereni na povećanje retencijskih kapaciteta i obnovu vodnih ekosustava, među kojima se ističu retencija Kupčina i međunarodni projekt Drava LIFE, kao i aktivnosti revitalizacije vodotoka i riječnih rukavaca na više lokacija u Hrvatskoj. Istaknuta je i primjena suvremenih digitalnih i satelitskih alata, poput sustava Copernicus i EFAS, koji pridonose planiranju i upravljanju poplavnim rizicima.

U panel-raspravi sudjelovali su Danko Biondić, voditelj Sektora razvitka i vodnogospodarskog planiranja u Hrvatskim vodama i Marija Sabolić iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, a raspravu je moderirala Iva Prgomet Ernst.

U raspravi je naglašena važnost integriranog pristupa upravljanju vodama, koji zaštitu od poplava povezuje s upravljanjem sušama. Prirodne retencije imaju višestruku ulogu: ublažavaju poplavne valove, zadržavaju vodu za sušna razdoblja, pridonose očuvanju vodnih ekosustava i kvalitete voda te jačaju otpornost na klimatske promjene. Posebno je istaknuta potreba očuvanja prostora prirodnih retencija i njihova uključivanja u prostorne planove kako bi se zaštitili od urbanizacije i drugih zahvata koji mogu umanjiti njihovu funkciju.

Hrvatska je svojim dugogodišnjim iskustvom u očuvanju i obnovi prirodnih retencijskih područja te povezivanju zelene i sive infrastrukture predstavila primjer dobre prakse koji može biti koristan i drugim mediteranskim zemljama u suočavanju sa sve izraženijim rizicima od poplava i suša.