Hrvatske vode
 

Vodne naknade

Propise vezane uz određivanje visine vodnih naknada možete naći ovdje

Vodni doprinos

Vodni doprinos je jedan od izvora sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva i definiran je Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva.
Postupak obračuna vodnog doprinosa definiran je Pravilnikom o obračunu i naplati vodnoga doprinosa( NN 107/2014).
Tarife kao i visine obračuna vodnog doprinosa definirane su Uredbom o visini vodnoga doprinosa (NN 78/210, 76/2011, 19/2012, 151/2013, 83/2015).

Na što se i koliko plaća vodni doprinos?

Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina za koje se zahtjev za izdavanje akta o dopuštenju građenja podnosi od 16. veljače 2006. godine te za građevine koje su izgrađene bez akta o dopuštenju građenja za koje se podnosi zahtjev za izdavanje akta kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine.
Osnovica za plaćanje vodnog doprinosa iskazuje se u m3 (volumna gradnja), m2 (površinska gradnja) i m (linijska gradnja) i to:
• stvarne veličine nove građevine
• razlike između stvarne veličine građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarne veličine nove građevine, odnosno
• razlike između stvarne veličine postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarne veličine dograđene ili izgrađene nove građevine.

Vodni doprinos se plaća u 3 zone:

  • Zona A - Zagreb i zaštićeno obalno područje mora ( sukladno Zakonu o prostornom uređenju - NN 153/2013 - pojas kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte)
  • Zona B - ostalo područje Hrvatske
  • Zona C - područja posebne državne skrbi (sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi - NN 86/2008, 57/2011, 51A/2013, 148/2013, 76/2014, 147/2014 i 18/2015).

Visine vodnog doprinosa prikazane su ovisno o vrsti građevina i zoni u tablici Tarife vodnoga doprinosa

Tko plaća vodni doprinos?

Obveznik plaćanja vodnoga doprinosa je investitor građevine za koju se donosi ili je donesen akt za građenje, odnosno, podnositelj zahtjeva u postupku ozakonjenja građevine na čije ime je izdan izvršni akt kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine.

Kako se vrši obračun vodnog doprinosa?

Vodni doprinos se obračunava po službenoj dužnosti, na temelju obrasca iskaza mjera za obračun vodnoga doprinosa (IM obrazac) čiji je obvezni prilog analitički iskaz mjera (AIM). IM obrazac i AIM, urednopopunjene, potpisane i ovjerene, dostavljaju obveznici vodnog doprinosa javnopravnim tijelima koja vode postupak izdavanja akata kojima se odobrava građenje, odnosno izvedeno stanje, koja iste dostavljaju Hrvatskim vodama, po službenoj dužnosti, zajedno s dokumentacijom potrebnom za obračun vodnoga doprinosa.

Hrvatske vode ovlaštene su izvršiti provjeru podataka iz obrasca IM s projektnom dokumentacijom.

Osoba ovlaštena za izradu projektne dokumentacije jamči za istinitost podataka ispunjenih u obrascu IM i analitičkom iskazu mjera građevine, te jamči da su podaci u potpunosti u skladu s projektnom dokumentacijom, temeljem koje se izdaje ili je izdan akt za građenje, odnosno, kojim se potvrđuje izvedeno stanje.

IM obrazac za popunjavanje prilikom obračuna vodnog doprinosa.

Kako izračunati i prikazati mjere građevine za plaćanje vodnoga doprinosa?

Za utvrđivanje osnovice obujma i površina građevina primjenjuju se odredbe Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN 136/2006, 135/2010, 14/2011 i 55/2012).
Osnovice se iskazuju u IM obrascu, razvrstane po tarifnim brojevima sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa.
Analitički iskaz izračuna mjera građevine (AIM) mora sadržavati sljedeće:

  1. shematski tlocrtni prikaz građevine ili dijela građevine (etaže, dijela prostora s obzirom na kategorizaciju prostora) za koju se računa površina (m2) ili duljina (m), sa svim prikazanim i iskazanim mjerama građevine (duljine i širine) koje se unose u izračun
  2. shematski prikaz presjeka građevine kojoj se računa obujam (m3), sa svim prikazanim i iskazanim mjerama (visine i širine) koje se unose u izračun
  3. predmjer mjera (obujam, površina i duljina) građevine sa detaljnim prikazom izračuna (Pozor: predmjer koji sadržava samo konačne mjere bez detaljnog prikaza izračuna neće biti smatran prihvatljivim!)
  4. razvrstavanje vrste građevine ili dijela iste građevine prema čl.2., 3. i 4. Uredbe o visini vodnoga doprinosa.

Primjeri analitičkog iskaza izračuna mjera građevine.

Tko i za kakvu građevinu ima pravo na umanjenje iznosa vodnog doprinosa?

Za građevine namijenjene stalnom stanovanju čija površina nije veća od 400 m2 (tarifni broj 2a Uredbe - obiteljske kuće do 400 m2) hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskoga rata i članovima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, status kojih je utvrđen sukladno propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vodni doprinos se obračunava primjenom korekcijskog koeficijenta 0,50, a ostalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata primjenom korekcijskog koeficijenta 0,80.

Na građenje poslovnih i proizvodnih građevina vodni doprinos se na obujam do 6 metara svijetle visine etaže obračunava primjenom korekcijskog koeficijenta 1,0, a na obujam iznad 6 metara svijetle visine etaže, primjenom korekcijskog koeficijenta 0,0. Ako građevina iz stavka 1. ovoga članka ima više etaža iznad 6 metara svijetle visine, na obujam svake od njih, vodni doprinos se obračunava sukladno stavku 1. ovoga članka.

Na građenje plastenika i staklenika namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji vodni doprinos se obračunava na obujam do 3 metra svijetle visine etaže primjenom korekcijskog koeficijenta 0,25, a na obujam iznad 3 metra svijetle visine etaže primjenom korekcijskog koeficijenta 0,0.

Na građenje spremišta za poljoprivrednu mehanizaciju vodni doprinos se obračunava primjenom korekcijskog koeficijenta 0,25.

Na građenje građevina u voćnjacima, vinogradima, maslinicima, građenje ribarskih spremišta koje obveznicima – fizičkim osobama osim obrtnika i osoba slobodnih zanimanja, služi kao spremište za poljoprivredne proizvode i/ili alate, vodni doprinos se obračunava uz primjenu korekcijskog koeficijenta 0,25.

Na građenje otvorenih objekata komunalne infrastrukture, vodni doprinos se obračunava primjenom korekcijskog koeficijenta 0,20.

Na građenje etaža garaže, odnosno parkirališnih prostora koji se s najmanje 75% svojeg obujma nalaze ispod površine konačnog uređenog izravnatog terena uz pročelje zgrade, vodni doprinos se primjenom korekcijskog koeficijenta 0,25. 

Na građenje podruma s pomoćnim prostorom, vodni doprinos se obračunava prema ovisno o vrsti građevine za koju se isti obračunava, primjenom korekcijskog koeficijenta 0,50.

Način plaćanja

Vodni doprinos plaća se jednokratno, u roku do 30 dana od dana donošenja rješenja o obračunu.
Vodni doprinos se može platiti i obročno u rokovima kako slijedi:

  • do 10.000 kuna – 2 tromjesečna obroka,
  • više od 10.000 do 50.000 kuna – 3 tromjesečna obroka,
  • više od 50.000 do 100.000 kuna – 6 tromjesečnih obroka,
  • više od 100.000 do 500.000 kuna – 9 tromjesečnih obroka,
  • više od 500.000 kuna – 12 tromjesečnih obroka.

Na građenje stambenih građevina (tarifni brojevi 2 i 3) fizičkoj osobi, osim obrtnika i osoba slobodnih zanimanja, za obračunati iznos vodnoga doprinosa odobrit će se otplata u obrocima i rokovima kako slijedi:

  • do 7.000 kuna – 3 tromjesečna obroka,
  • više od 7.000 do 20.000 kuna – 6 tromjesečnih obroka,
  • više od 20.000 do 30.000 kuna – 9 tromjesečnih obroka,
  • više od 30.000 kuna – 12 tromjesečnih obroka.

Kod obročnog plaćanja obroci se uvećavaju za kamatu po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke, važećoj na dan donošenja rješenja o obračunu, počevši od dospijeća prvoga obroka.
U slučajevima kada se vodni doprinos plaća za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, odobrit će se beskamatna odgoda plaćanja za godinu dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju, kao i obročna otplata u gore navedenim rokovima. Prvi obrok plaća se u roku do 30 dana od dana isteka odgode plaćanja.
Hrvatske vode će na zahtjev obveznika i samo jednom, izmijeniti izvršno rješenje o obračunu vodnoga doprinosa u dijelu u kojem se određuje način plaćanja i odrediti druge rokove plaćanja. Sve odredbe ranije donesenog rješenja o utvrđivanju obveze ostaju na snazi.

Kako se plaća vodni doprinos iz inozemstva

Vodni doprinos iz inozemstva možete platiti na račun  Zagrebačke banke,

IBAN: HR7723600001101425545

SWIFT: ZABAHR2X uz navođenje poziva na broj navedenog na dostavljenoj Vam uplatnici.

Zašto plaćaju investitori?

Sustav obrane od poplava i bujica štiti prvenstveno imovinu građana i pravnih osoba, te zdravlje i život ljudi i životinja. Stoga se iz imovine i financira funkcioniranje tih sustava i to iz vodnoga doprinosa (imovina u izgradnji) i naknade za uređenje voda (izgrađena imovina i druga postojeća imovina).

  1. Svaka urbanizacija povećava izloženost poplavama i bujicama jer mijenja prirodu pejzaža i prirodan tok voda; voda s urbaniziranih površina otječe brže (sve količine u kratkom vremenu) i time zahtjeva izgradnju sustava većih kanala i njihovo pojačano održavanje.
  2. Poplava se svrstava među najveće ekološke katastrofe - što je prostor izgrađeniji to je opasnost od zagađenja i razaranja veća.
  3. Povećanjem stupnja zaštite od štetnog djelovanja voda povećava se vrijednost prostora.
Kako i što se financira iz vodnog doprinosa?

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske, a iz njega se financira:

  • gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
  • gradnja građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju.
  • provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava.
  • podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljišne knjige i katastar te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnoga dobra.
Vodni doprinos je i prihod gradova i općina

Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Ta sredstva koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.

Jeste li znali?
  1. Štete od poplava u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina iznosile su više od 2,6 milijarde kuna.
  2. Sustavom obrane od poplava, voda se kontrolirano izlijeva u prirodu i ne ugrožava naseljene prostore, što bitno utječe na sigurnost građana i pravnih osoba, te zadravlje i život ljudi i životinja.
  3. Kontrolom i usmjerenjem poplave u unaprijed rezervirana područja u kojima voda ne pravi štete istodobno se rješava više problema.
  4. Ukupna duljina vodotoka u Hrvatskoj iznosi preko 21.000 km.
  5. U Istočnoj Slavoniji i Zapadnom Srijemu razminirano je 6 milijuna m2 za vrijeme radova rehabilitacije korita vodotoka.

 

Naknada za uređenje voda

Na što se i koliko se plaća?

Naknada za uređenje voda plaća se na:

  • poslovni prostor koji je namijenjen obavaljanju gospodarskih i drugih djelatnosti, uključujući djelatnosti neprofitnih osoba, te tijela Republike Hrvatske, jedinica područne i lokalne samouprave
  • stambeni prostor, uključujući kuće za odmor i garažni prostor
  • izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište
  • objekte komunalne infrastrukture, na sportske objekte i druge nekretnine u javnoj uporabi
  • zemljište pod prometnicama, te pod dalekovodima i produktovodima
  • šume i šumsko zemljište
  • zemljište koje pripada pomorskom dobru na koje je izdana koncesija

 Tarife naknade za uređenje voda

Tko plaća?

Ovu naknadu plaćaju vlasnici ili drugi nositelji ovlasti korištenja ili upravljanja nekretninama.  

Kako se plaća?

Naknada za uređenje voda koristi se na vodnom području na kojem je ostvarena.

Osnovica za obračun naknade za uređenje voda je četvorni metar predmetne nekretnine. Visinu naknade određuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Na što se troši?

Sredstva naknade koriste se za financiranje stručnih, administrativnih i drugih poslova upravljanja vodnim sustavom, koji imaju obilježja javnih službi. Od naknade se financira i priprema planova za obranu od poplava i obranu od leda, planova za zaštitu od erozija i bujica, redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava za odvodnju i za navodnjavanje i upravljanje melioracijskim sustavima.

 

Naknada za korištenje voda

Na što se i koliko plaća?

Ova naknada se plaća za zahvaćanje i korištenje voda iz njihova prirodna ležišta i za njihovo korištenje za različite namjene. Naknada se plaća i za korištenje vodnih snaga radi proizvodnje električne energije i za pogon različitih uređaja. Naknadu plaćaju i korisnici u melioracijskom sustavu za navodnjavanje.

Tarife naknade za korištenje voda

Tko plaća?

Obveznici plaćanja naknade za korištenje voda su pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju i crpe vodu iz njena prirodnog ležišta, neovisno o namjeni za koju se voda koristi. To su različite namjene u industriji, uslužnim djelatnostima, poljodjeljstvu i komunalnim djelatnostima.

Naknadu plaćaju uvijek osobe koje su neposredni korisnici takvih snaga. To su trgovačka društva ili druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije ili drugu djelatnost za koju se koristi pogonska vodna snaga, odnosno koje koriste vodnu snagu za pogon uređaja za potrebe vlastitog domaćinstva.

Naknada se ne plaća za opću uporabu voda. Obveznici plaćanja ove naknade mogu biti i osobe koje zahvaćaju i koriste vodu iz vlastitih zdenaca ili crpe vlastitim crpkama na svome zemljištu s obzirom da je podzemna voda opće dobro, a ne vlasništvo vlasnika nekog zemljišta.

Kako se plaća?

Količina zahvaćene odnosno crpljenje vode utvrđuje se mjerenjem na temelju mjernih uređaja što su ih dužne ugraditi osobe koje zahvaćaju odnosno crpe vodu. Za vodu isporučenu putem javnog vodoopskrbnog sustava osnovica za obračun naknade je količina potrošene vode, dakle količina prema kojoj vodoopskrbna organizacija obračunava cijenu za isporučenu vodu od potrošaća.

Na što se troši?

Ovom naknadom, što se plaća za vodu koja je opće dobro, država osigurava sredstva ili dio sredstava potrebnih za financiranje djelovanja kojima se čuvaju vode, osigurava njihovo prirodno obnavljanje i stvaraju uvjeti za njihovo privođenje namjenskom korištenju. Takva je naknada uvedena i u većini europskih zemalja.

U nas se sredstva ove naknade koriste za financiranje poslova osiguravanja vodnih zaliha i za razmjerno sudjelovanje u snašanju izdataka za poslove s obilježjima javnih službi. Dio ove naknade koristi se za ulaganja u građenje novih vodnih građevina za korištenje voda. To su različiti vodozahvati, uređaji za pročišćavanje voda za piće, vodospreme i magistralni cjevovodi. Naknada za korištenje voda ne plaća se za opću uporabu voda.  

Naknada za zaštitu voda

Na što se i koliko plaća?

Naknada za zaštitu voda plaća se za onečišćenja voda. Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem hranjivih i drugih tvari u vode, utjecajem energije ili drugih uzročnika, u količini kojom se mijenja korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda.

Tarife naknade za zaštitu voda

Tko plaća?

Ovu naknadu plaćaju sve osobe koje ispuštaju otpadne vode, uključujući i kućanstva. Naknadu plaćaju i osobe koje stavljaju u promet ili za vlastite potrebe uvoze mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja.

Kako plaća?

Svi obveznici plaćaju osnovnu naknadu čiji je iznos jedinstven za cijelu Republiku Hrvatsku. Osnovna naknada se obračunava prema ukupnoj ispuštenoj količini vode utvrđenoj mjerenjem na mjernim uređajima, a po potrebi i vještačenjem odnosno procjenom. Za domaćinstva i korisnike poslovnih prostorija koji ispuštaju tehnološke i slične vode, količina vode uzima se prema podacima o količini iskorištene vode iz javnog vodoopskrbnog sustava. Za kućanstva koja koriste vodu iz vlastitih zdenaca ili crpki uzima se kao osnovica količina od 40 m³ vode po članu kućanstva godišnje. Tako dobiveni iznos naknade množi se koeficijentom povećane zagađenosti ispuštene vode za one obveznike koji ispuštaju tehnološki zagađene vode ili vode s promijenjenim svojstvima (razlike u temperaturi i sl.) Obveznicima koji imaju ugrađene uređaje za pročišćavanje vode što su u namjenskoj funkciji, umanjuje se iznos naknade.

Iznos naknade za zaštitu voda, što je plaća pojedini obveznik, ne smije biti manji od troškova što bi ih obveznik imao za pročišćavanje takve vode. Stoga se pri utvrđivanju visine (tarife) naknade na državnoj razini polazi od ukupno potrebnog iznosa sredstava za pročišćavanje voda na razini Republike Hrvatske i ukupno iskustveno pretpostavljene količine ispuštene onečišćene vode.

Na što se troši?

Sredstva ove naknade koriste se za financiranje poslova zaštite voda i za razmjerno sudjelovanje u snašanju izdataka za poslove koji imaju obilježja javnih službi. Dio sredstava ove naknade koristi se za ulaganje u građenje novih vodnih građevina za zaštitu voda. Sredstva ove naknade ne mogu se koristiti za financiranje uređenja i održavanje kanalizacijske mreže za prihvat otpadnih voda u naseljima.