Novosti

Na istočnom rubu grada Imotskog, ispod strme klisure na kojoj se nalazi utvrda Topana, smjestilo se Modro jezero. Primarno je hidro-geomorfološki fenomen, ali je i dio kulturne baštine, uklopljen u život ljudi koji tamo žive.

Ove godine obilježava se 50 godina od potpisivanja Ramsarske konvencije na kojoj je 2.2.1971. godine u iranskom gradu Ramsaru proglašen Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.

U Splitu su započeli radovi na izgradnji sekundarne kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području naselja Srinjine, a u sklopu projekta „Poboljšanje vodno - komunalne infrastrukture na području aglomeracije Split - Solin“. Otvorenju su prisustvovali ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, župan Splitsko – dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te direktor Vodovoda i kanalizacije Split Tomislav Šuta.

U Metkoviću je potpisan ugovor o radovima za EU projekt „Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Metković“ – Izgradnja sustava javne odvodnje na području aglomeracije Metković i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže.

Dovršeni su radovi hitnih intervencija na ukupno 6 od 7 najkritičnijih lokacija oštećenih nasipa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na sedmoj preostaloj lokaciji, lijevom savskom nasipu u Hrastelnici, situacija zahtijeva samo praćenje oštećenja, toj se dionici može brzo i lako pristupiti i u slučaju potrebe osigurati stabilnost nasipa.

Završeni su radovi hitnih intervencija i izgradnje druge linije obrane na lijevim savskim nasipima koji su oštećeni u potresu, na lokacijama Galdovo i Palanjek. U Galdovu je dovršen pristupni put od 600 m te druga linija obrane s box barijerama od 740 m, a u Palanjeku pristupni put od 250 m i druga linija obrane s box barijerama od 250 m. Nastavljaju se radovi na desnim kupskim nasipima na lokacijama Stara Drenčina i Petrinja.

Kontinuirano se radi na hitnim sanacijama nasipa oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije pa je tako u Galdovu izgrađen pristupni put u dužini 600 metara i druga linija obrane od box barijera punjenih zemljanim materijalom u dužini 700 metara, visina 3-4 metra, u Palanjeku je izveden pristupni put u dužini 250 metara i druga linija obrane od box barijera punjenih zemljanim materijalom u dužini 250 metara, visina 3 metra te je ujedno izvedeno i ojačanje nožice nasipa nizvodno od rampe u dužini 115 metara.

Hrvatske vode žurno saniraju najkritičnije lokacije nasipa oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije pa su tako nastavljeni radovi hitnih sanacija na lokacijama Galdovo (pristupni put u dužini 700 m i druga linija obrane od box barijera punjenih zemljanim materijalom u dužini 1.000 m, visina 3-4 metra), Palanjek (pristupni put u dužini 250 m i druga linija obrane od box barijera punjenih zemljanim materijalom u dužini 250 m, visina 3 metra), Stara Drenčina (sanacija postojećeg puta uz nasip u dužini 1.100 m i izgradnja novog pristupnog puta u dužini 1.400 m – izvedeno 1.100 m) i Krnjica (izgradnja pristupnog puta u dužini oko 2.500 m – izvedeno oko 1.650 m). Završena je sanacija pukotina na lokaciji most Brest dok na preostale dvije lokacije (lijevi savski nasip u Tišini Erdetskoj i Hrastelnici) oštećenja za sada ne zahtijevaju sanaciju, a u slučaju pogoršanja situacije lokacijama se može vrlo brzo i lako pristupiti i osigurati stabilnost nasipa.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i voditelj Stožera civilne zaštite RH za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom Tomo Medved i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković obišli su radove hitne sanacije u potresu oštećenog nasipa u Galdovu.

Nastavlja se sanacija nasipa oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije. Hrvatske vode su već nakon prvog potresa 28. prosinca 2020. godine žurno pristupile provjeri stanja svih savskih i kupskih nasipa, kao i drugih regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina i objekata (akumulacije, retencije, ustave, preljevi, crpne stanice i dr.) na području Sisačko-moslavačke županije.

Uoči božićnih blagdana, dolaska nove 2021. godine i ponovnih tutnjava iz utrobe Zemlje, iz tiska je izašao novi broj časopisa Hrvatska vodoprivreda broj 233 posvećen temama i izazovima upravljanja vodama, pitkom vodom i poplavama, ali i brojnim zanimljivim temama u kojima se voda koristi kao sredstvo izražavanja ili način življenja.

Projekt „Aglomeracija Dubrovnik“ vrijedan 881,2 milijuna kuna značajno će unaprijediti i modernizirati sustav vodoopskrbe i odvodnje dubrovačkog područja. Njegova provedba obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje na području aglomeracije Dubrovnik te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

U Zadru je potpisan Ugovor za projekt „Radovi na izgradnji sustava javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda, sustava odvodnje oborinskih voda i rekonstrukciji sustava vodoopskrbe na području četvrti Bokanjac“. Navedeni projekt dio je kapitalnog projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zadar – Petrčane“ koji se sufinancira iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Dva mjeseca nakon svečanog otvorenja, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović i direktorica Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana Irina Putica, obišli su radove na izgradnji Centra za obranu od poplava Hrvatskih voda u Opuzenu.

Potpisani su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju za projekt razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik, a potpisali su ih ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i predsjednik uprave Vodovoda Dubrovnik d.o.o. Lukša Matušić.

U proteklih 7 dana na području Dalmatinske Zagore pale su ekstremne količine oborina, u prosjeku više 200 mm, lokalno i puno više. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda na mjernoj postaji Rašćane udaljenoj 15-ak kilometara od Vrgorca od 3. prosinca do danas palo je čak 485 mm kiše.