Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka u znak sjećanja na osnivanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO) 1950. godine. Riječ je o međuvladinoj organizaciji i specijaliziranoj agenciji Ujedinjenih naroda koja danas okuplja 185 članica. Hrvatska je putem Državnog hidrometeorološkog zavoda, članica WMO-a od 1992. godine. Svečano obilježavanje održano je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu na kojem je sudjelovao i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Ovogodišnje obilježavanje održano je pod motom „Motrenjima danas do sigurnijeg sutra“, s naglaskom na ključnu ulogu sustava motrenja i mjerenja u zaštiti ljudi, imovine i okoliša.

U uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih hidroloških i meteoroloških pojava, pouzdani podaci, prognoze i analize postaju temelj sigurnog i učinkovitog upravljanja vodnim resursima. Upravo u tom segmentu Hrvatske vode imaju važnu operativnu ulogu od upravljanja vodama i sustavima obrane od poplava, do planiranja i izgradnje vodne infrastrukture, pri čemu se svakodnevno oslanjaju na podatke i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Snažna povezanost meteorologije i vodnog gospodarstva posebno dolazi do izražaja u sustavima ranog upozoravanja. Pravodobne informacije o oborinama, vodostajima i mogućim ekstremnim događajima omogućuju Hrvatskim vodama pravovremeno poduzimanje mjera zaštite od poplava, upravljanje akumulacijama te koordinaciju s drugim nadležnim službama. Time se izravno doprinosi sigurnosti stanovništva i smanjenju šteta.

Na skupu je istaknuto kako bez kontinuiranog prikupljanja podataka o atmosferi i vodama nije moguće kvalitetno planirati ni upravljati rizicima poput poplava, suša i toplinskih valova. Suradnja između Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskih voda stoga predstavlja jedan od ključnih stupova otpornosti Hrvatske na klimatske promjene.

U okviru programa održana je i panel-rasprava „Vrijeme, vode i šume: temelj klimatske otpornosti“, na kojoj je dodatno naglašena potreba za integriranim pristupom upravljanju prirodnim resursima. Posebno je istaknuta važnost terenskih mjerenja površinskih voda, koja čine osnovu za donošenje odluka u kriznim situacijama, ali i za dugoročno planiranje vodnog gospodarstva.

Zaključno je poručeno kako ulaganja u sustave motrenja, razmjenu podataka i jačanje institucionalne suradnje nisu trošak, već nužna investicija u sigurnu i klimatski otpornu budućnost.