Ako ove godine planirate odmor provesti na otocima, hrvatska obala pruža izniman izbor. Duž Jadrana rasprostranjeni su brojni otoci raznolike ljepote i karaktera od najpoznatijih turističkih središta do skrovitih, gotovo netaknutih oaza. Hrvatska obiluje otocima koji nude mnogo više od mora i sunca pružaju mir daleko od gradske vreve te skrivaju nevjerojatnu biološku i ekološku vrijednost.

Na prvi pogled otoci nas osvajaju svojom ljepotom tirkiznim morem, netaknutim plažama i spokojem izoliranosti. Iako zauzimaju svega 5 % Zemljine kopnene površine na njima živi čak 20 % svjetskih vrsta ptica, gmazova i biljaka, a gotovo 40 % svih ugroženih životinjskih vrsta ima svoj dom upravo na otocima. Sa svojih više od 460.000 otoka diljem svijeta od golema prostranstva Nove Gvineje do sićušnih, bezimenih stijena, otoci čine spektakularnu riznicu evolucijske originalnosti. Njihova izoliranost omogućila je razvoj jedinstvenih ekosustava i endemskih vrsta.

Hrvatski otoci predstavljaju iznimnu vrijednost i odgovornost. Duž jadranske obale prostire se čak 1.231 otok, otočić i greben, što Jadran čini jednim od najbogatijih otočnih područja u Sredozemlju. Na njima je do sada zabilježeno preko 5.000 biljnih vrsta i podvrsta, no većina otoka još uvijek nije dovoljno istražena. Samo na 106 otoka dokumentirano je 1.807 vrsta biljaka što čini gotovo 36 % ukupne hrvatske flore. Uz biološku raznolikost, hrvatski otoci dio su i jednog od najvrjednijih krških fenomena u Europi, dinarskog krša koji ne samo da skriva geološko bogatstvo, već i važne izvore pitke vode.

Iako otoci nude mir, prirodnu ljepotu i iskustvo koje nadilazi svakodnevicu kopna njihova stvarnost nije bez izazova. Nekontrolirana gradnja, loše gospodarenje otpadom i prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa sve više ugrožavaju njihov okoliš. Takvi zahvati narušavaju ne samo vizualni identitet otoka već i njihovu biološku stabilnost. 

Bioraznolikost otoka osigurava stabilnost klime, zdravlje tla, čistoću oceana i mnoge druge usluge koje priroda pruža ljudima. Međutim, bez odlučnog i sustavnog djelovanja ova prirodna bogatstva mogla bi nestati pred našim očima. U tom smislu, svaka posjeta otoku, svaki godišnji odmor na obali postaje više od osobnog užitka, postaje i prilika za promjenu perspektive za razumijevanje njihove vrijednosti i važnosti očuvanja.

Stoga, planirate li godišnji odmor na otoku razmislite koliko toga oni nude  i koliko toga možemo izgubiti ako ne promijenimo pristup. U konačnici, stvarna odgovornost nije u pitanju možemo li spasiti otoke, već u tome hoćemo li to učiniti dok još imamo priliku.